Viseći most na Cliftonu, iznad rijeke Avon, jedan je od najprepoznatljivijih simbola Bristola. Naći ćete ga na gotovo svakoj razglednici, a šetnja preko njega zanimljivo je iskustvo dok se pogled strmoglavljuje u duboki kanjon Avona. No, kako je nastao jedan od najpoznatijih visećih mostova na svijetu, trijumf viktorijanske arhitekture i inženjerstva?

Most Clifton nalazi se visoko iznad kanjona rijeke Avon, a dugačak je 214 metara. Njegova visina gotovo da je pozivala prve pilote da se ohrabre i pokušaju proletjeti duž kanjona i ispod mosta, no zakonom iz 1911. - nakon nekoliko nesretnih slučajeva - to je zabranjeno. Ipak, na posljednjem letu Concordea British Airwaysa, Concorde je tijekom trijumfalnoga leta posjetio i Clifton Bridge. Letio je, dakako, iznad njega. (Foto: Dario Sušanj)

Planovi za izgradnju mosta iznad rijeke Avon, u području Cliftona u Bristolu, postojali su još sredinom 18. stoljeća. Jedan bogati trgovac vinom ostavio je 1753. godine tisuću funta gradom, s napomenom da se taj novac, kada se njegova vrijednost oplodi i udeseterostruči, iskoristi za gradnju mosta na tome mjestu. No, niti je sredinom osamnaestog stoljeća postojala jasna ideja kako bi most izgledao, niti je tehnologija još bila dovoljno razvijena (barem ne za ovako monumentalno, “školsko” zdanje i viseći most kojemu je mjesto, valjda, u svakoj knjizi o izgradnji mostova).

Tako je i prvi natječaj za izgradnju mosta raspisan tek 1829. godine, ali niti taj nije prošao bez problema: tek u drugom ga je krugu osvojio vrhunski viktorijanski inženjer Isambard Kingdom Brunel (koji se proslavio i brojnim drugim inženjerskim postignućima). Gradnja je zbog brojnih financijskih problema potrajala toliko dugo – most je otvoren za promet tek 1864. – da niti Brunel, nažalost, nije dočekao vidjeti dovršetak svojega djela, a i upitno je bi li on sam bio zadovoljan estetskim dojmom budući da su “podivljale” financije u konačnici onemogućile određene dekoracije koje je Brunel zamislio (poput desetak sfinga koje su trebale krasiti tornjeve na obama krajevima).

Tri čelična kabela sa svake strane "usidrena" su 17 metara duboko u kamenim liticama kako bi podnijela težinu cijeloga mosta. A težina se procjenjuje na 1500 tona! (Foto: Dario Sušanj)

Most se proteže ukupnom duljinom od 214 metara, čak 75 metara iznad kanjona rijeke Avon. Na prvi pogled, 75 metara i ne djeluje puno – sve dok vam se pogled ne izgubi pri pogledu na samu rijeku! Tornjevi na krajevima visine su 26 metara, no promotrite li ih pobliže prilikom posjete, vidjet ćete da nisu posve jednaki; obavljaju istu funkciju, ali se ponešto razlikuju dizajnom. Kasnija istraživanja otkrila su da se razlikuju i sadržajem u unutrašnjosti, pa je tek početkom 21. stoljeća otkriveno da “drugi” toranj, na strani brda Leigh (dakle, gledano iz Cliftona), nije monolitna masivna struktura već da se u njemu nalazi skup komora povezanih tunelima i raznim uskim prolazima.

Clifton Bridge ipak je viseći most, pa su njegova “tajna” po tri čelična kabela sa svake strane. Ti su kablovi (jasno vidljivi na prethodnoj fotografiji) “usidreni” čak 17 metara ispod zemlje, duboko u kamenim liticama na svakoj od strana. U središnjem dijelu mosta, između dva stupa, s tih se kabela do samoga mosta spušta ukupno 81 kabel sa svake strane; na tim kablovima visi sam most, a njihova duljina varira od svega jednog metra u sredini mosta, pa do 20 metara duljine na počecima.

Pogled na most sa strane Cliftona, prema Leighu. Dugačak je put do dolje: čak 75 metara. Jedan od mračnijih detalja svakako je i onaj da se ovaj most naziva "Mostom samoubojica", zbog čega su pločice s adresama i brojevima telefona Samarićana spremnih za intervenciju u hitnim situacijama postavljene na nekoliko mjesta na mostu. (Foto: Dario Sušanj)

Čelični kabeli koji se danas koriste na mostu iz originalnog su razdoblja, ali nisu originalno rađeni za ovaj most: zanimljiva povijesna poveznica kaže kako kabeli potječu s mosta Hungerford u Londonu, kojega je 1843. također projektirao Brunel. Most Hungerford u Londonu bio je prvi pješački viseći most, no nedugo potom taj je most kupila jedna od londonskih željezničkih tvrtki i zamijenila ga klasičnim mostom, pa su kabeli “reciklirani” za most u Bristolu, koji je u tom trenutku još uvijek bio u izgradnji. Eto, tako je i jedan mali djelić Londona završio kao dio mosta Clifton!

Most na Cliftonu jedna je od onih građevina koje jednostavno morate posjetiti nađete li se u blizini.  Simbolizira nadmoć Bristola kao tradicionalno inženjerskog grada u Britaniji – s jakom zrakoplovnom, kasnije i elektroničkom industrijom, te industrijom općenito – te je njime već tako rano, sredinom 19. stoljeća, postavljen “predložak” po kojem su izgrađeni svi viseći mostovi na svijetu. Stoljeće i pol kasnije, Brunelovo remek-djelo i dalje ponosno stoji iznad Avona dajući svima pravu lekciju iz superiornosti viktorijanskog inženjerstva.

Galerija: Clifton Bridge

Galeriju možete pogledati i na Flickru.
Fotografije: Dario Sušanj