Drugi po veličini britanski grad rijetko kad se baš ciljano nađe na itinereru turista; pa ipak, nanese li vas put u zapadni Midlands, daleko od toga da od milja nazvani “Brum” i njegovi stanovnici, “Brummies”, ne mogu ponuditi zanimljivo turističko iskustvo! Grad iz kojega je krenula industrijska revolucija danas je jedan od najviše kozmopolitskih gradova u Britaniji, grad koji je u potpunosti obnovio svoje kanale i oživio svoju kulturnu scenu. Dva dana boravka ovdje već su dovoljna za upijanje “midlandske” atmosfere, uključujući i šetnju nadaleko poznatom Draguljarskom četvrti te – za ljubitelje poslastice od kakaovca – neizbježnu posjetu tvornici Cadbury čokolade…

Spomenik "Lunarnom društvu" i trojici znanstvenika i inovatora koji su u Birminghamu pokrenuli industrijsku revoluciju: Matthew Boulton, James Watt (u sredini) i William Murdock. (Foto: Dario Sušanj)

Jeste li čuli za “Lunarno društvo”, Lunar Society? Možda jeste, možda niste, ali za Jamesa Watta, proslavljenog škotskog inženjera koji je usavršio parni stroj sasvim sigurno ste čuli! Njegova poboljšanja parnog stroja omogućila su u 18. stoljeću da industrijska revolucija zaista krene u svim smjerovima – od Velike Britanije pa do svakog kutka u svijetu. Većinu svojeg radnog vijeka Watt je proveo upravo u Birminghamu, gdje je s drugim znanstvenicima i izumiteljima toga doba osnovao “Lunarno društvo”. Ono je bilo svojevrsna “kuhinja” u kojoj su nastali mnogi značajni izumi toga vremena: sustav za destilaciju kisika, plinska svjetiljka, masovna industrijska proizvodnja parnog stroja i još štošta.

To je, ukratko, background Birminghama, središta zapadnog Midlandsa. Ovo je grad koji nema kraljevsku prošlost, brojne palače i tvrđave, atrakcije poput Londona ili išta sličnoga; Birmingham je tijekom bogate i burne povijesti zaslužio epitet “grada tisućujednog obrta”, a milijun stanovnika koji danas u njemu žive uglavnom su potomci industrijskih generacija. Ako se nešto nije radilo ili proizvodilo u ovom industrijskom srcu Engleske, onda se nije, vjerojatno, radilo nigdje. To je privlačilo brojna industrijska postrojenja i radnike da dođu u ovaj grad – već je početkom 19. stoljeća Birmingham narastao na za to vrijeme impresivnih 130 tisuća stanovnika.

Glavno je obilježje fontane na Victoria Squareu u Birminghamu, dakako, obnažena dama koja se bezbrižno opustila; nije trebalo čekati mnogo pa da duhoviti građani skuju njezin nadimak... (Foto: Dario Sušanj)

Većini posjetitelja prvi će susret s Birminghamom biti impresivan Victorijin trg (Victoria Square), glavni gradski trg. Velika fontana koja ukrašava pristup novoj gradskoj vijećnici središnje je mjesto u centru grada na kojemu se okupljaju i domaći i posjetitelji. Središnji dio fontane teško je previdjeti – kip gole žene kojega je, poput fontane, dizajnirao kipar Dhruva Mistry, lokalni stanovnici vrlo duhovito od milja nazivaju the floozy in the jacuzzi (“floozy” je kolokvijalni naziv za promiskuitetnu ženu). Pomalo je čudno (i možda tužno?) da gospođica koja se ovako komotno izvalila u glavnoj gradskoj fontani u potpunosti zasjenjuje gospođu po kojoj je nazvan cijeli trg – obližnji spomenik Victorije, budimo iskreni, pored ovakve fontane nema baš neke šanse biti primijećen.

Nije nimalo čudno da je glavni gradski trg nazvan imenom kraljice Victorije - za njezina je vremena Birmingham doživio najveći procvat kao industrijsko središte Velike Britanije, "motor" koji je pokretao cijelu zemlju. (Foto: Dario Sušanj)

Nedaleki Chamberlain Square mjesto je na kojemu su se smjestili Birminghamski muzej i galerija umjetnosti, te stara gradska vijećnica (1834.) u kojoj se danas održavaju javni forumi i pokoji koncert. Sam je trg nazvan po Josephu Chamberlainu koji je građane zadužio time što je uspio u drugoj polovici 19. stoljeća postići da gradske zalihe plina i vode zaista i budu u gradskom vlasništvu – i time dostupne svim stanovnicima. U muzeju i galeriji, pak, možete očekivati prizemlje i još tri kata umjetnosti – uključujući i posebnu izložbu posvećenu “industrijskoj umjetnosti”; izlošci napravljeni od stakla, keramike i metala, te, posebice, dragog kamenja, svjedoče o industrijskoj prošlosti Birminghama.

I danas, 260 godina nakon što su Birmingham preplavili draguljari i zlatari, četvrt Jewellery Quarter i dalje se može pohvaliti s preko 500 ovakvih malenih, specijaliziranih radnji koje proizvode vrhunski svjetski nakit. Zanima li vas tehnologija izrade nakita i obrade dragog kamenja, nemojte zaboraviti posjetiti lokalni muzej! (Foto: Dario Sušanj)

Ljubitelji svega svjetlucavog vjerojatno će se odmah nakon obilaska centra uputiti prema Draguljarskoj četvrti (Jewellery Quarter), što je tek kratka šetnja od glavnog gradskog trga prema sjeverozapadu. Nakon što su se sredinom 18. stoljeća ovdje pojavili prvi proizvođači igračaka i ostalih minijatura, četvrt su ubrzo preplavili brojni zlatari, draguljari i ostali umjetnici koji su oblikovali ukrase od vrijednog kamenja. Podaci kažu da se i danas u ovoj četvrti još uvijek nalazi više od pet stotina (!) vrhunskih zlatara i draguljara – uistinu nema nikakve sumnje kako biste ovdje, tako, mogli provjesti i cijeli dan! Zanima li vas kako se od dragog kamenja izrađuje nakit i drugi ukrasi, lokalni muzej (Museum of the Jewellery Quarter) odlično je mjesto za početak istraživanja. Muzej se nalazi u preuređenoj staroj tvornici nakita u kojoj se drago kamenje obrađivalo i oblikovalo, a baš je ta stara tvornica i glavni muzejski izložak.

Razloga za odlazak na periferiju grada svakako imaju ljubitelji čokolade; mogli bismo ovdje raspravljati na temu radi li Cadbury odličnu čokoladu ili ne, no svakako se radi o jednom od kultnih i izvorno britanskih proizvoda. Njihova izložba “Cadbury World” pravi je čokoladni muzej kroz koji ćete s radošću i zanimanjem proći prije nego što se posvetite pravoj stvari zbog koje ste i došli – kušanju raznih vrsta čokolade! I za klince i za odrasle, ovo će biti jedno od onih pamtljivih iskustava…

Na Trgu Chamberlain smjestile su se stara gradska vijećnica, te - još zanimljivije posjetiteljima koje zanima umjetnost - gradski muzej i galerija. (Foto: Dario Sušanj)

Sam Cadbury nastao je 1824. kada je John Cadbury otvorio trgovinu u jednom od birmingemskih predgrađa; jedan od specijaliteta koje je prodavao u svojemu dućanu bile su i poslastice od kakaovca. Senzacionalan uspjeh njegovih slatkih proizvoda nastavili su, pedesetak godina kasnije, njegovi sinovi, koji su i preselili tvornicu na današnje mjesto. Uz samu tvornicu odmah su planirali i stambene četvrti za zaposlene – i to s prilično dobrim životnim uvjetima. Svaka je kuća morala imati vlastiti vrt i dućan u blizini. Za radnike u Cadburyju život je, uistinu, bio prilično sladak za to doba.

Ovu kratku virtualnu šetnju po Birminghamu – koju ću, siguran sam, nastaviti već nakon nekog sljedećeg posjeta ovom gradu – možda je najbolje okončati upravo pored pomalo kontroverzne skulpture “Forward”, britanskog umjetnika Raymonda Masona. “Naprijed”, glavni moto ovoga grada, prezentiran je na Broad Streetu kroz veliku skulpturu napravljenu od fiberglasa. Sasvim sigurno ćete odvojiti možda i desetak, petnaestak minuta da proučite “Forward”: na čelu se nalazi jedna potpuno obična birmingemska obitelj, a u pozadini su poslovni ljudi, tvornice i viktorijanski radnici koji su često radili u vrlo teškim radnim uvjetima – sve kako bi Birmingham išao naprijed! (Skulpturu možete promotriti iz svih kuteva u galeriji na kraju članka.) Ako Masonovo djelo nešto predstavlja, onda je to upravo to – težnja “Brummieja” da njihov grad ponosne industrijske prošlosti ima osiguranu budućnost, premda danas u bitno drugačijim industrijama nego što je to bio slučaj u viktorijansko doba.

PS. Ako se nađete u Birminghamu, znajte da je ovaj grad također dobra “baza” za istraživanje obližnjih zanimljivih gradića, poput Worcestera i Stratford-upon-Avona. Oba su odlične ideje za poludnevni ili jednodnevni izlet.

"Forward", skulptura od fiberglasa, kipara Raymonda Masona, sintetizira povijest Birminghama. Radnici u viktorijanskoj industriji, draguljari, obične obitelji: svi su oni ponajviše zaslužni za prošlost i odgovorni za budućnost drugog britanskog grada. Skulpturu se svakako isplati razgledati do detalja iz svakoga kuta! (Foto: Dario Sušanj)

Galerija: Birmingham

Galeriju možete pogledati i na Flickru.
Fotografije: Dario Sušanj