Gdje je Kristalna palača?

Moram priznati da sam, nekoć davno, i sam bio u iskušenju sjesti na neki od londonskih autobusa s potencijalno atraktivnom destinacijom: Crystal Palace jednostavno zvuči fenomenalno! Tko ne bi želio vidjeti Kristalnu palaču?! Pa ipak, nekadašnji londonski ponos, nikad prežaljena palača, više ne postoji pa je možete vidjeti tek na starim fotografijama…

Kristalna palača na svojoj novoj lokaciji, nakon preseljenja u jugoistočni London. Središnji dio paviljona bio je visok čak 60 metara! (Foto: English Heritage)

Jugozapadni ugao Hyde Parka, istočno od Albert Memoriala, bio je 1851. mjesto važnog zbivanja: ovdje se gotovo šest mjeseci održavala “Velika izložba dostignuća i industrije svih nacija” (Great Exhibition), svojevrsni Expo viktorijanskog doba. Britanija je, dakako, htjela zadiviti svijet i pokazati već i samom građevinom koliko je uistinu napredna; arhitekti su se “polomili” predlažući brojne varijante kako bi trebao izgledati prestižni izložbeni paviljon. Nije bilo arhitekta na Otoku koji nije htio u svoj životopis staviti ovako nevjerojatno dobru referencu i projekt, pa ne čudi da je odbijeno čak 245 prijedloga za izgradnju paviljona Velike izložbe!

Vrtlar Joseph Paxton – inače glavni vrtlar Vojvode Devonshirea – pojavio se na natječaju sa pomalo suludim prijedlogom. On je zamislio stakleni izložbeni paviljon poduprt lijevanim željezom, dugačak 563, širok 125 i visok oko 40 metara! Kako je Velika izložba trebala dokazati i britanska industrijska i arhitektonska dostignuća, a očekivano je i čak šest milijuna posjetitelja – nevjerojatno mnogo za to doba – organizatori su se na kraju odlučili upravo za Paxtonovu ideju. Viktorijansko je doba ipak bilo doba velikog industrijskog uzleta Britanije i još većeg uzleta britanskog ponosa – posjetitelje je trebalo impresionirati već i samim paviljonom!

Fontane u Talijanskom vrtu ispred Kristalne palače imale su 11788 štrcaljki iz kojih se voda uzdizala do visine od 70 metara! Voda za vodoskok bila je spremljena u tornjevima s obje strane Kristalne palače, a cijeli je sustav projektirao legendarni viktorijanski inženjer, Isambard Kingdom Brunel. (Foto: English Heritage)

Kristalna palača sagrađena je nevjerojatno brzo; građevina je niknula za samo četiri mjeseca. Po dvije od ukupno pet tisuća radnika radilo je u svakom trenutku na projektu dotad neviđene veličine. Izložba je otvorena na vrijeme, a palača je ugostila nekoliko tisuća izložaka iz svih krajeva svijeta, od čega oko trećine iz same Britanije. Začudo – na iznenađenje mnogih – Velika izložba bila je i velik uspjeh; zlobnici će, kao suštu suprotnost, istaknuti da to nije pošlo za rukom također megalomanskom projektu, Millennium Domeu, stoljeće i pol kasnije. No Velika izložba zaradila je toliko novaca da je bilo moguće kupiti osamdesetak hektara zemlje u Kensingtonu i tamo započeti s izgradnjom “zemlje muzeja” (na području na kojem se danas nalaze tri vrhunska muzeja: Science Museum, Victoria & Albert i Natural History Museum).

Dio Kristalne palače bio je uređen kao engleski srednjovjekovni dvor, s kombinacijom normanske i gotičke arhitekture. (Foto: English Heritage)

Kristalna palača tako više nije bila potrebna u Hyde Parku. Nakon kraja izložbe, ona je rastavljena te je 1854. preseljena u jugoistočni London (današnju destinaciju svih tih crvenih autobusa sa zanimljivim imenom krajnje postaje) i tamo ponovno sastavljena. Londončani su uglavnom bili protiv selidbe te fascinantne zgrade na koju su bili izuzetno ponosni, no plan je ipak ostvaren; na svojoj je novoj lokaciji Kristalna palača služila kao koncetna dvorana, izložbena dvorana pa čak i kazalište. Londončani su ubrzo prigrlili Kristalnu palaču na njezinoj novoj lokaciji; neki podaci kazuju kako je nedjeljama ovamo pohrlilo i više od 40 tisuća građana.

Grčki dvor u okviru Crystal Palace, s kopijom Venere u prednjem planu i brojnim drugim skulpturama. (Foto: English Heritage)

Osamdesetak godina kasnije, 1936., Kristalna je palača u potpunosti izgorjela u požaru. Vatra koja je buknula 30. studenog 1936. u samo nekoliko sati rastopila je velike staklene površine i svela Kristalnu palaču na ostatke željeznog kostura. Jedino što je preživjelo bila su dva tornja, po jedan na svakom kraju Kristalne palače, a u kojima je bila skladištena voda kojom se napajao impresivan sustav fontana u vrtu ispred palače. Sustav koji je mogao vodom opskrbljivati gotovo 12 tisuća štrcaljki bio je djelo Isambarda Kingdoma Brunela, vrhunskog inženjera viktorijanskog doba, koji je također zaslužan za Viseći most u Bristolu i prvi u potpunosti željezni prekooceanski brod, “SS Great Britain”.

Pogled prema jednom od tornjeva uz Kristalnu palaču koji su se koristili za napajanje fontane vodom. Tornjevi su bili visoki 86 metara i jedini su preživjeli požar u kojem je uništena cijela Kristalna palača. Srušeni su pet godina nakon požara, 1941. (Foto: English Heritage)

Iako još od tog velikog požara građani Londona priželjkuju obnovu Kristalne palače, te se svako malo pojavi i neka ideja o rekonstrukciji palače u punoj veličini (na lokaciji u jugoistočnom Londonu) ili barem o izgradnji njezinog modela u mjerilu 1:3 u samom Hyde Parku, niti jedan od tih planova nije došao mnogo dalje od puke ideje.

Egipatski dvor u okviru Kristalne palače sadržavao je ulazni portal iz Tebe sa skulpturama boga Ozirisa. Ovaj je hram inače bio dio većeg kompleksa što ga je izgradio Ramzes II. (Foto: English Heritage)

• Povezani članak: Velika izložba 1851.