Charles Darwin rođen je prije 200 godina, 12. veljače, a točno danas, 24. studenoga, obilježava se 150 godina od objavljivanja njegova revolucionarnog djela, “O podrijetlu vrsta”. Nekoliko institucija pridružilo se svojim peticijama inicijativi da Darwin još u ovoj godini dobije svoju ulicu u Zagrebu, a predloženo je i nekoliko slobodnih, zasad bezimenih ulica u javnom vlasništvu koje bi mu mogle biti dodijeljene ukoliko tako odluči gradski Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova.
Fotografija Charlesa Darwina iz 1854.
Zagreb već ima tradiciju imenovanja ulica u glavnome gradu po zaslužnim strancima, pa inicijativa da neka od gradskih ulica ponese Darwinovo ime nije nimalo neobična; štoviše, pokrenuta je nekoliko godina prije ove obljetnice, ali je aktualizirana povodom 200 godina od njegova rođenja.
Hrvatsko biološko društvo prije nekoliko godina iznijelo je ovaj osnovni prijedlog kojemu su se u međuvremenu, ove godine, svojim peticijama i potpisima pridružili, između ostalih, i znanstvenici s Instituta “Ruđer Bošković”, te djelatnici Zoološkog vrta u Zagrebu. Oni su prošloga mjeseca podržali postojeću inicijativu koju je ove godine oživio Saša Šimpraga, poslavši i službeni prijedlog gradskom Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova.
Darwinovu ideju da su se sve vrste razvile od zajedničkih predaka danas, možda, doživljavamo “zdravo za gotovo”, ali u trenutku kada ju je ovaj engleski znanstvenik formulirao u svojoj knjizi “O podrijetlu vrsta” (On the Origin of Species) ona nije odmah “pustila korijenje”. Premda je teorija o prirodnoj selekciji bila prihvaćena već u njegovo vrijeme, trebalo je proći sedamdesetak, osamdesetak godina da znanstvenici shvate kako je upravo ta prirodna selekcija temelj evolucije svih vrsta. Dakako, “Podrijetlo vrsta” nije jedino njegovo djelo koje je postalo poznato; zapisi s petogodišnjeg putovanja brodom HMS Beagle koje je počelo u prosincu 1831. bilo je od velike važnost za razvoj geologije, antropologije i morske biologije.
Naslovna stranica knjige "O podrijetlu vrsta pomoću prirodnog odabira ili očuvanje boljih pasmina u borbi za opstanak", objavljene 24. 11. 1859. u samo 1250 primjeraka. Jedan primjerak pronađen je baš nedavno te će danas biti prodan na dražbi.
Zanimljivo je da se u rujnu 2008. i Anglikanska crkva ispričala Darwinu. U svojem su priopćenju napisali: “žao nam je što smo te pogrešno shvatili i što smo našom pogrešnom inicijalnom reakcijom doveli do toga da te drugi i danas pogrešno shvaćaju”.
Mnoge su zemlje ove godine na razne načine obilježile dva Darwinova jubileja; primjerice, u njegovoj domovini pojavila se posebna kovanica vrijednosti 2 funte, a Prirodoslovni muzej u Londonu (Natural History Museum) imao je posebnu izložbu sa serijom predavanja u prvoj polovici ove godine. I druge su prirodoslovni muzeji, od Kanade, preko Chicaga i Bostona, pa do Australije, obilježili ovu veliku obljetnicu.
Baš danas, na 150. godišnjicu objave knjige, na dražbi u čuvenoj aukcijskoj kući Christie’s bit će ponuđeno rijetko prvo izdanje “Podrijetla vrsta” koje je posve slučajno pronađeno – i to u jednom toaletu u Oxfordu! Očekuje se da bi ova rijetka knjiga mogla postići cijenu od čak 60.000 funta. Danas je i English Heritage zatražio pomoć u pronalaženju ukradenih bilješki s Galapagosa.
Želite li podržati ideju da Darwin dobije svoju ulicu u Zagrebu, potrebno vam je tek nekoliko minuta vremena.
Napišite nekoliko rečenica prikladnog obrazloženja – svakako spomenite da ste već čuli za tu inicijativu koju je podržalo nekoliko važnih znanstvenih institucija a koja je predana Odboru povodom proslave Darwinovih obljetnica ove godine – i spomenite zašto bi bilo lijepo da i Zagreb ovom značajnom znanstveniku posveti jednu svoju ulicu. Svoj dopis možete poslati klasičnom poštom na adresu:
Grad Zagreb Gradska skupština Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova Ćirilometodska 5 10000 Zagreb
ili, što vam je vjerojatno mnogo jednostavnije, elektroničkom poštom na “generalnu” adresu Grada Zagreba uz zamolbu da se dopis proslijedi spomenutom Odboru:
kontakt-centar [at] zagreb [točka] hr
Premda prijedlog već stoji na Odboru neko vrijeme i željeli bismo ga još malo “potaknuti” – nema smisla zatrpati grad mnoštvom poruka jer to neće prenijeti ispravnu poruku niti poslužiti cilju, pa ukoliko vas u vašem društvu ima nekoliko koji ideju smatrate prikladnom i lijepom ili ste možda članovi nekog društva ili organizacije koja bi željela podržati poruku, pošaljite jednu, zajedničku poruku.
Ono što također možemo napraviti – ukoliko za to postoji interes – jest da ostavite komentar na ovaj članak (obavezno pod punim imenom i prezimenom, te uz važeću e-mail adresu, odnosno možete koristiti nadimak prilikom pisanja komentara ukoliko je iz adrese očito kako se zovete, pri čemu e-mail adresa, dakako, neće biti javno objavljena) ili pošaljete kratku poruku putem obrasca za kontakt pa ću zainteresirane potpisati na zajednički mail u ime ovog weba.
Update: Inicijativa je bila uspješna, te je spomenuti Odbor odlučio podržati ovaj prijedlog.
Pročitajte i sljedeće članke povodom ovog jubileja:
- English Heritage traži pomoć u pronalaženju ukradenih Darwinovih rukopisa
- Fotografska šetnja kroz Darwinovu kuću u Kentu u kojoj je nastalo “Podrijetlo vrsta”
Inicijativu je korisno podrzati i zato jer je od trenutka kad je Darwinovu ulicu u Zagrebu predlozilo Hrvatsko biolosko drustvo, sve ostalo na zaprimljenom prijedlogu. Da bi se stvar pokrenula i ostvarila lobiranje je ocito nuzno. Stoga je i organizirana peticija na Institutu Rudjer Boskovic koja je vec predana Odboru. Zahvalnost za provodjenje peticije ide Marini Mayer s Instituta, a ona za
agnazman zagrebackog ZOO-a biolozima Damianu Nenadicu i Masi Ljustini.
Sama inicijativa za Ulicu Charlesa Darwina u Zagrebu je s moje strane pokrenuta jos prosle 2008. godine i to kako bi Odbor imao dovoljno vremena razmotriti prijedlog uz koji sam iznio i konkretne (cak) dvije gradske lokacije za eventualno imenovanje. U oba se slucaja radi o primjerenim javnim povrsinama koje su slobodne za imenovanje. Jedna je ulica na Ksaveru i to uz vatikansku nuncijaturu, a druga kod Heinzelove neposredno uz Vetarinarski fakultet.
Pritom je bilo zamisljeno da Darwin dobije ulicu do jednoga od dva vazna datuma ove obljetnicarske godine: Darwinovog rodjendana ili datuma obljetnice objave knjige (na koji je Dario vrlo prigodno objavio i ovaj clanak;). Nazalost, ulica do danas nije imenovana iako za to nema nikakvih prepreka.
Ipak, nakon ovogodisnjih lokalnih izbora konacno je izmijenjen dugogodisnji sastav skupstinskoga Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, pa se od novoga nesto moze ocekivati.
ja bi među prvima potpisao peticiju
Bojim se da Darwin nece dobiti ulicu u Zagrebu u skorije vrijeme. Postoji podulji spisak raznoraznih klerofašista, generala-okrivljenika i trećerazrednih hrvatskih znanstvenika/kulturnjaka koji imaju prioritet nad ovim velikim svjetskim znanstvenikom.
@ Luka: Ne bih se upuštao u raspravu kome se mogu dodijeliti imena ulica i koji su već ljudi na tim listama, niti bih se upuštao u političke ocjene tog postupka i “podobnosti”. Ne znam koji su točni kriteriji kod tog Odbora (pretpostavljam da bi Saša, koji se aktivno bavi imenovanjem ulica, mogao pojasniti koji su preduvjeti i kako taj Odbor radi) pa ne mogu to komentirati. Zasad želim vjerovati da se dobrim argumentima, koje je Saša imao u svojem osnovnom pismu i inicijativi, te javljanjem zainteresiranih skupina (a u ovom slučaju su to znanstvenici i generalna populacija) može stvoriti dovoljna razina pozitivnog “pritiska” da se prijedlog barem ozbiljno razmotri, ako ništa drugo.
Čini se kako to baš neće biti u Darwinovoj godini od koje nam nije puno ostalo, no to na kraju krajeva nije niti presudno. Vjerujem da na listi postoji sijaset domaćih znanstvenika i drugih koji su zaslužili svoje ulice (kao i da Odbor vjerojatno dobiva niz suludih prijedloga za koje nema šanse da budu prihvaćeni), ali u slučaju Darwina radi se definitivno o znanstveniku o čijem radu ne bi trebalo biti previše prijepora i sukobljenih strana niti suvišne diskusije o značaju. Zagreb se stalno širi, niču novi kvartovi posvuda koji su kaotično imenovani po imenu kvarta i s razbacanim kućnim brojevima na sve strane, pa valjda za normalne i neupitne prijedloge negdje ima slobodnih ulica. No, da ne bi krivo shvatio – razumijem i tvoju skepsu, some things take time…
sluzbena gradska lista za imenovanja doista postoji, s tim da su neka imena tamo vec desetljecima. stoga svako pojedino imenovanje ovisi o dobroj volji i prilici. u slucaju darwina svi su preduvjeti zadovoljeni i samo se ceka odluka odbora koja bi u konacnici mogla uvaziti cinjenicu da se radi o povijesno argumentiranoj i drustveno opravdanoj inicijativi koja bi svakako obogatila javni prostor zagreba.
ono sto je mozda vazno naglasiti u kontekstu buduce darwinove ulice je da se zagreb na taj nacin vraca vlastitoj praksi iskazivanja pocasti znamenitim osobama koje nisu bile direktno vezane uz grad i republiku, ali cija je vaznost neupitna. neke od tih osoba svoje su zagrebacke ulice dobile upravo u obljetnicarskim godinama.
nadalje, eventualnim se imenovanjem darwinove ulice ne samo probubljuju odnosi dviju prijateljskih zemalja, vec se zagreb smjesta u europski kontekst kojem dijelom pripada i upravo zahvaljujucim tim “stranim” ulicama. podsjecam da su tako mnoge ulice po svijetu nazvane i u cast znamenitih osoba iz hrvatske.
no, ono o cemu lukasenko pise dijelom svakako stoji. odbor je prije svega politicko tijelo. pritom i sukladno osnovnim postulatima demokracije, to je tijelo gradske skupstine duzno barem razmotriti inicijativu, a ulicu je jos uvijek moguce imenovati u tekucoj obljetnicarskoj godini.
Update