Transformacija Covent Gardena iz tržnice cvijećem u središte londonskog dnevnog i noćnog života jedan je od najuspjelijih urbanih projekata osamdesetih. No, to posljednje “ušminkavanje” ovoga trga nije bilo i prvo: već nekoliko puta ranije u povijesti Londona trebalo ga je posve obnavljati i iznova “izmisliti” kako bi mu se vratio originalni šarm što ga je Indigo Jones izmislio još 1631. kada je uredio “Zavjetni vrt” po uzoru na talijanske piazze.

Mali dućani koji prodaji antikvitete i umjetnička djela te brojni butici danas daju posebnu čar Covent Gardenu. (Foto: visitlondonimages/britainonview)
Ime Covent Gardena otkriva njegovu povijest. Opati iz Westminsterske opatije nekoć su na ovome mjestu imali svoj vrt s kuhinjom u kojemu su pripremali hranu, a višak pripremljene hrane prodavali bi lokalnom stanovništvu. Svoj “Zavjetni vrt” izgubili su u 16. stoljeću kada je Henry VIII. raspustio sve samostane u zemlji i prisvojio njihovu imovinu; zemlja na danas atraktivnoj lokaciji usred Londona nije se baš koristila sve do 1631. kada je na ovome mjestu uređen trg – prvi “planirani” trg u cijelom Londonu.
Arhitekt Indigo Jones, čije se ime često provlači kroz povijest londonske arhitekture toga doba, dizajnirao je trg u stilu talijanskih piazza. Indigo Jones osmislio je trg po uzoru na onaj u Livornu u talijanskoj Toskani, kojega je i sam imao prilike posjetiti dok je gradio tamošnju katedralu. (Uzgred, ako vas zanimaju objašnjenja imena poznatih londonskih ulica i trgova, naročito onih čija imena nije baš posve lako “dešifrirati”, o tome sam već napisao ovaj članak.)
Covent Garden ubrzo je tako postao jedna od najskupljih londonskih adresa, tim više što se nalazio na prestižnoj lokaciji nedaleko Temze: u to je doba, naime, obala Temze bila na obližnjem Strandu (čije samo ime nimalo slučajno podsjeća na njemačku riječ za plažu!) jer su tek u viktorijansko doba, u 19. stoljeću, obale Temze pomaknute izgradnjom nasipa. U 17. stoljeću, Covent Garden bio je prestižna lokacija – za život, za shopping, za zabavu.

"Zavjetni vrt" prvi je "planirani" trg u središtu Londona, "prostrt" na ovoj lokaciji još početkom 17. stoljeća po uzoru na talijanske piazze. (Foto: visitlondonimages/ britainonview/ Pawel Libera)
Nije, međutim, trebalo mnogo da se Covent Garden iz elitne lokacije pretvori u “četvrt crvenih svjetiljki”: već početkom 18. stoljeća trg je bio poznat kao “veliki Venerin trg”, turskih kupelji koje su bile tek paravan za “najstariji zanat na svijetu” bilo je posvuda, a i kockarnice su nicale na svakom koraku.
Nije baš vjerojatno da ste igdje drugdje na svijetu u to doba mogli pretrčati direktno iz kazališta u bordel na susjednom ulazu, no Covent Garden tih je godina “nudio” upravo takav koncept zabave; izlazili su čak i godišnji vodiči s prikazom pojedinih bordela, a ulice oko Covent Gardena – naročito Russell Street – bile su njima doslovno pretrpane.

Covent Garden, nekoć popularna i vrlo posjećena tržnica (slika je iz viktorijanskog doba kada je služio kao tržnica cvijećem i voćem), umalo je osamdesetih godina 20. stoljeća doživio strašnu sudbinu i rušenje, a danas je jedno od omiljenih i najposjećenijih mjesta u Londonu. (Foto: English Heritage)
Nešto se moralo učiniti, pa je 1830. trg u potpunosti “raščišćen” od polulegalnih aktivnosti, nemoralnih biznisa i neželjenih ponuda, a središnja je zgrada tržnice izgrađena u grčkom klasičnom stilu. Pretkraj 19. stoljeća, u vrhuncu viktorijanskog doba i inženjerstva, zgrada je dobila stakleni krov (svojevrstan arhitektonski poduhvat toga doba!) ali, osim te intervencije, do danas stoji na ovome mjestu nepromijenjena.

Zgrada tržnice izgrađena je u prvoj polovici 19. stoljeća, dok je impresivan stakleni krov jedan od vrhunaca viktorijanskog inženjerstva i arhitekture. (Foto: visitlondonimages/ britainonview/ Pawel Libera)
Gotovo stoljeće i pol Covent Garden je bio glavna tržnica cvijećem i voćem u gradu; kada je sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća tržnica cvijećem zatvorena, zgrada tržnice usred trga umalo nije srušena! Bila je, naime, predviđena izgradnja poslovnog kompleksa, no ideja je, srećom, pod pritiskom javnih prosvjeda u posljednji čas ta ideja odbačena u korist one o potpunom preuređenju i obnovi trga. Covent Garden tako je pretvoren u sajam antikviteta, umjetničkih djela, trg prepun kafića, simpatičnih restorana, pubova i – ono po čemu je možda i najpoznatiji – središte ulične zabave.

Ono po čemu je Covent Garden danas svakako najpoznatiji - i zašto je nezaobilazno okupljalište i "domaćih" i turista - ulični su zabavljači. (Foto: visitlondonimages/ britainonview/ Pawel Libera)
Nemoguće je doći na “Zavjetni vrt” a da ne naiđete niti na jednog uličnog zabavljača; naročito u večernjim satima i vikendom, Covent Garden omiljeno je okupljalište i Londončana i turista željnih razonode koju mogu ponuditi profesionalni ulični zabavljači. Četvrt oko trga poznata je po mnoštvu kazališta, ekskluzivnih modnih dućana (naročito ulice Long Acre i Neal Street) a na samom trgu pronaći ćete i dva muzeja uistinu vrijedna posjete - London Transport Museum ako vas zanima povijest londonskog gradskog prijevoza te Theatre Museum za one koje zanima povijest kazališta. Tijekom gotovo četiri stoljeća, Covent Garden prošao je tako put od zabačenog samostanskog vrta, preko elitne gradske četvrti i četvrti prepune bordela i kockarnica pa do jednog od najatraktivnijih, omiljenih londonskih trgova i glavnih okupljališta turista.

Mir i tišina u kompleksu tržnice - prava prilika za uživanje u kavi ili čaju. (Foto: visitlondonimages/ britainonview)


Svaki put kada ovako nešto pročitam i vidim što sve nisam vidio kada sam posjetio London poželim ponovo otići…
Dario, pa ovo je nevjerojatno dobar site, ne mogu vjerovati da ga nisam prije otkrila. Svaka čast na trudu i entuzijazmu. I ja sam jedna od zaljubljenica Londona i U.K. U Londonu sam kao vrlo mlada uspjela i živjeti i raditi. London je nevjerojatno uzbudljiv i neobičan grad, svakodnevno se mijenja, ruši, gradi…trudi se uvijek biti po mjeri čovjeka, premda vidim nove dijelove grada koji svojim vizurama više sliče gradovima SAD.-a. London ne mora biti toliko skup, premda je teško, kad je čovjek već tamo, odoliti. Dobra ideja za jeftini ili besplatan provod je Time Out magazin: izbor odličnih Jazz koncerata, klasike, balet, izložbe, art filmovi….popis i besplatnih mjesta gdje se može uživati. Kao i ti i ja sam osjetila neobičnu povezanost s Londonom, pa mu se redovito vraćam, svaki put otkrivam nešto novo, hm, baš me zanima bih li ja tebi mogla otkriti nešto što ti još nisi vidio? Npr: prekrasnu šetnicu uz rukavac Temze od Chiswicka prema Chelseu, s ogromnim Viktorijanskim kućama s jedne strane i vrtovima s druge, šaš i pješćane sprudove i …kud ćeš bolje nego – pub . Ili npr: najveći indijski hram izvan Indije. Čini mi se da se nisi dotakao londonskih parkova (sorry ako griješim), o njima bi bilo vrijedno pisati. Vidim da te zanimaju i ruine, predlažem ti ruine Opatije u Bury St Edmundsu, jedne su od najljepših.
Jedva čekam da se bacim na čitanje ovog tvog nevjerojatno dobrog i opširnog sitea. Pozdrav ti!
Hvala ti na svim pohvalama!
Pretpostavljam da bi mi mogla otkriti dosta toga budući da si ipak živjela u Londonu – ja nikad nisam. Tako mi je recimo i ova šetnica koju spominješ, uz rukavac Temze, zasad nepoznata…
Londonski parkovi su odlična tema, moglo bi se nešto o tome
Možda nešto u stilu ovog članka o londonskim mostovima. Iskreno, tema mi ne nedostaje, u jednom dokumentu držim zapisano cca 200+ tema koje smatram da bi bile dobrodošle, samo treba još naći vremena i to napisati!
Prdn. lapsus: hinduistički hram, a ne indijski.