Dvadeset prekretnica britanske povijesti

Jedan od razloga zbog kojih na ovome webu često pokušavam pisati o povijesnim događajima ili spominjem literaturu povijesnog karaktera leži u mojem uvjerenju da, jednostavno, ne možete u potpunosti doživjeti zemlju koju posjećujete bez poznavanja barem njezine osnovne povijesne pozadine. Knjiga izdana pod okriljem BBC-ovog History Magazinea namijenjena je najširoj populaciji koja je spremna svakoj od tema posvetiti najviše pola sata, a ipak se želi upoznati s ispravnim povijesnim kontekstom i saznati ono osnovno o pojedinom događaju.

Dvadeset ključnih događaja britanske povijesti opisano je jasno i precizno kroz dvadeset eseja; nijedan nije duži od desetak stranica.

Poneke povijesne događaje nije baš lako objasniti; potražite na Wikipediji, primjerice, opis bilo koje povijesne bitke, pročitajte povijesni kontekst i niz događaja koji su doveli do određenog sukoba i ubrzo biste se mogli naći vrlo zbunjeni – naročito ukoliko se radi o kompleksnom, dugotrajnom nizu događaja kakav je u engleskoj povijesti, primjerice, bio Stogodišnji rat s Francuskom.

Povijesnih knjiga koje objašnjavaju background važnih događaja ima mnogo, ali često su ili previše stručne – pa se prosječnom čitatelju baš i ne da “patiti” s njima – ili pak previše banaliziraju stvari.

Uredništvo BBC-ovog magazina History odlučilo se za jedinstven pristup: odabrati dvadeset događaja tijekom prošlog tisućljeća koji uistinu zaslužuju naziv povijesne prekretnice te prepustiti posao oko činjeničnog razjašnjavanja stvari uglednim povjesničarima.

U načelu nisam veliki obožavatelj knjiga koje su “kompilacija” i zajednički rad velikog broja autora (mada ima uspješnih primjera kako to može dobro funkcionirati) jer je rizik da će doći do razmimoilaženja stilova jednostavno prevelik. Srećom, u slučaju “Velikih prekretnica u britanskoj povijesti”, urednici su vrlo dobro uspjeli uskladiti dvadeset povjesničara i dvadeset važnih priča – konačni je rezultat toliko dobar da se možda nećete niti sjetiti kako je svako poglavlje pisala druga osoba.

Koncept ove relativno svježe knjige (objavljena je u travnju ove godine) uistinu je jednostavan: osam do deset stranica o svakom događaju u obliku eseja, kratko, jasno i precizno, uz davanje povijesnog konteksta te, na kraju svakog poglavlja, pregled drugih važnih događaja u određenom periodu (na stranicu do dvije). Ono što je, barem meni, najvažnije da bih knjigu mogao preporučiti bilo kome jest činjenica da se ne zahtijeva baš nikakvo prethodno znanje o bilo kojoj tematici ili britanskoj povijesti; možete jednostavno uzeti knjigu i pročitati desetak stranica o događaju koji vas zanima, za koji ste saznali, koji je bio vezan uz vašu posjetu Britaniji – i to je to!

Teme pokrivene knjigom uključuju uistinu važne događaje kao što su:

• Danska invazija na Englesku (1016.)
• Dolazak Normana i Williama (1066.)
• Građanski rat Stephena i Matilde (1141.)
• Invazija Henryja II. na Irsku (1171.)
• Kralj John prisiljen je prihvatiti povelju Magna Cartu (1215.)
• Ratovi Edwarda I. (1295.)
• Britanija podliježe kugi (1348.)
• Seljačka pobuna (1381.)
• Henry V. i njegova pobjeda kod Agincourta (1415.)
• Richard III. i kako se dokopao krune (1483.)
• Henry VIII. i pokušaj uspostave kontrole nad otokom (1534.)
• Pobjeda nad španjolskom Armadom (1588.)
• Škotska pobuna protiv Charlesa I. (1638.)
• Visoka cijena za Charlesa II. i njegov pokušaj Restoracije (1662.)
• Jakobitska pobuna u Škotskoj (1745.)
• Amerika proglašava nezavisnost (1776.)
• Usvojen Zakon o reformi (Reform Bill) (1832.)
• Velika izložba predstavlja novo lice Britanije (1851.)
• Bitka kod Sommea i koalicija Lloyda Georgea (1916.)
• Događaji u Suezu koji označavaju kraj imperije (1956.)

(Linkovi vode prema člancima u kojima sam već ponešto pisao o pojedinim događajima.)

Iz samog je popisa događaja vidljivo da su uistinu fokusirani na ključne događaje koji su razvoj politike i društva u monarhiji usmjeravali novim putevima – radi se o prekretnicama u pravom smislu te riječi.

Ako se knjizi može nešto prigovoriti, tada to “nešto” ima ponajviše veze sa samim naslovom: neću puno pogriješiti ako kažem da je knjiga anglocentrična, jer su događaji prije 1707. – godine kada su Engleska i Škotska spojene u Uniju – prikazani iz engleske perspektive, odnosno radi se o događajima isključivo iz engleske povijesti. Ovo, možda, neće smetati čitateljima iz naših krajeva, no Škoti bi se, primjerice, listajući ovu knjigu mogli upitati zašto William Wallace (znan i kako Braveheart) nije dobio bolji tretman u priči oko pohoda Edwarda I. na Škotsku ili zbog čega nije spomenuta bitka kod Bannockburna u kojoj je Robert the Bruce prisilio engleskog kralja Edwarda II. da prizna škotsku samostalnost, iako doduše tek na kratak period (više o oba događaja i junaka već sam pisao). Oba događaja, bitka kod Stirlinga i Bannockburna, mogu se, dakako, s lakoćom proglasiti škotskim prekretnicama, iako ne i engleskima.

Uistinu se radi tek o detaljima koji mogu dati ponešto drugačiju sliku gledate li knjigu i sadržaj pojedinih eseja kroz englesku ili škotsku povijesnu prizmu, a ovaj je problem nemoguće izbjeći u gotovo bilo kojoj knjizi o britanskoj povijesti; pogledi na povijest razlikuju se na sjeveru u odnosu na jug otoka i to je tek još jedan od šarmova Britanije. Dakako da bi se mogle povesti i brojne rasprave povjesničara oko toga je li ovdje trebalo uključiti još pokoji događaj, no to bi, vjerojatno, rastegnulo i previše udaljilo knjigu od njezina osnovnog cilja kojeg je dobro ispunila – približiti ključne događaje čitateljima koji nisu povjesničari i koji za povijest imaju tek amaterskog interesa u kompaktnom, praktičnom i čitkom formatu.

Uz cijenu od tek 9 funta (i u Hrvatskoj osamdesetak kuna), The Great Turning Points in British History uistinu je vrlo dobra investicija za svakog s barem povremenim interesom za britansku povijest.

The Great Turning Points in British History
Autori: dvadesetak povjesničara, uvod napisao Michael Wood
Stranica: 210
Izdavač: Constable & Robinson
ISBN: 978-1-84529-927-9
Posjetite stranice izdavača
Kupite ovu knjigu na Amazon.co.uk

[Knjiga se povremeno pojavi u zagrebačkom Algoritmu, pa je možete potražiti i tamo.]