Prirodoslovni muzej u Londonu – Natural History Museum – čuva zbirku od nekoliko desetaka milijuna izložaka – navodno čak preko 70 – i primjeraka iz biljnog i životinjskog svijeta kojoj mogu “konkurirati” tek rijetki drugi svjetski muzeji. Po mnogima, ovo je najveća prirodoslovna zbirka u svijetu. Kosturi dinosaura i plavoga kita u prirodnoj veličini privlače najviše pažnje na prvi pogled, no brojne galerije kriju i mnoge druge tajne: meteorite s Marsa, dijamant vrijedan milijun funta, simulator potresa i vožnju pokretnim stepenicama kroz središte Zemlje. Uz činjenicu da je smješten u prekrasnoj, namjenski izgrađenoj zgradi te da je posjeta posve besplatna, treba li vas uopće još nagovarati da navratite u Kensington?
Zgrada Prirodoslovnog muzeja u Kensingtonu - vjerojatno najljepša muzejska zgrada u Londonu, a možda i u konkurenciji iz cijelog svijeta - također krije zanimljivu priču. Na njezinom se mjestu u 19. stoljeću nalazila zgrada Međunarodne izložbe, opisivana kao "najružnija zgrada ikad u Londonu". Ona je srušena kako bi se napravilo prostora za Natural History Museum, no upravo je arhitekt "najružnije zgrade", Francis Fowke, pobijedio na natječaju svojim prijedlogom za novu zgradu Prirodoslovnog muzeja. Fowke je, međutim, preminuo prije početka izgradnje pa je njegov dizajn doradio arhitekt Alfred Waterhouse. Zgrada je dovršena 1881. a prvi odjeli preseljeni su iz Britanskog muzeja u novu zgradu 1883. (Foto: © Natural History Museum)
Nautral History Museum jedan je od tri kensingtonska muzeja – preostala dva su Science Museum i Victoria & Albert Museum – u kojima se doslovno možete “izgubiti” na cijeli jedan dan. Smješten u prekrasnoj zgradi koja je krajem 19. stoljeća namjenski izgrađena baš za ovaj muzej (dovršena je 1881.) i s impresivnim glavnim ulazom boje terakote, Natural History Museum bio je povodom mnogih debata već u trenutku svoga osnivanja. Tada je, naime, odlučeno da se dio velike kolekcije Hansa Sloanea (istog onog po kojoj londonski Sloane Square nosi ime) preseli iz Britanskog muzeja u novi, prirodoslovni. Korijeni Prirodoslovnog muzeja u Londonu tako sežu i mnogo dalje od ove godine otvorenja.
Hans Sloane, liječnik i kolekcionar, prikupio je naime tijekom svoga života (1660. – 1753.) veliku zbirku zanimljivih i neobičnih izložaka koju je, nakon smrti, ostavio Britanskom muzeju, a utemeljitelj Natural History Museuma, Richard Owen – inače organizator brojnih ekspedicija širom svijeta, s ciljem prikupljanja doslovno svega, od leptira do ostataka dinosaurusa – uspio je postići da velik dio Sloanove kolekcije bude izdvojen iz Britanskog muzeja i iskorišten kao osnova Prirodoslovnog. Charles Darwin tih se godina izričito protivio ovakvom potezu, smatrajući da prirodoslovlje ne treba odvajati od ostalih grana umjetnosti koje su svoje utočište našle u Britanskom muzeju.
Natural History Museum oduvijek ima “problem” s nevjerojatnom količinom izložaka u svojoj kolekciji; prostora u javnosti dostupnom dijelu muzeja ima za tek manje od jedan posto njih! Danas se NHM može pohvaliti s kolekcijom od 55 milijuna sisavaca (od čega 28 milijuna insekata), 9 milijuna okamina (fosila), 6 milijuna biljaka, više od 500 tisuća uzoraka stijena i minerala te preko 3200 uzoraka meteorita koji su pali na Zemlju! Za posjet ovom muzeju – u kojemu će podjednako uživati i odrasli i djeca – stoga je potrebno odvojiti barem jedno cijelo jutro ili poslijepodne. Kako je ulazak u muzej posve besplatan, možete mu se vraćati više puta, iznova i iznova, prilikom svake sljedeće posjete Londonu i razgledati neko novo područje.
Glavna atrakcija Prirodoslovnog muzeja tradicionalno je gipsani odljev kostura diplodocusa. To je tek dio zbirke dinosaura u NHM-u, ali je neupitno najimpresivniji. Nemojte zaboraviti baciti pogled prema gore, prema impresivnom svodu dvorane ukrašenom brojnim reljefima iz biljnog i životinjskog svijeta. (Foto: © Natural History Museum)
“Zvijezda” izložbe jest, neupitno – diplodocus. Gipsani odljev njegova kostura, dugačkog 26 metara, treba promotriti i u prizemlju u glavnoj dvorani i s neke od viših galerija kako biste mu se mogli potpuno diviti. Iako diplodocus prvi plijeni pažnju, pogled treba skrenuti i na sam krov svod dvorane koji su ukrašeni biljnim i životinjskim elementima – sjetite se, zgrada je građena namjenski, baš za Prirodoslovni muzej, što se može primijetiti na svakom koraku. Malene galerije duž diplodocusova kostura kriju još pokoje iznenađenje, poput kostura ptice dodo. No, jedino što još može “konkurirati” diplodocusu u pogledu veličine jest – potpuni kostur plavoga kita nekoliko soba dalje. Klince će, vjerojatno, ponajviše zabaviti i soba posvećena isključivo dinosaurima, odmah do diplodocusa.
Posjetitelje u “biološkom” dijelu muzeja očekuje još nekoliko fascinantnih izložbi. Šetnja kroz ekološke probleme zaslužila je mnogo prostora, jednako kao i detaljan vodič kroz povijest i razvoj sisavaca – kostur plavog kita nalazi se upravo ovdje – te, potom, razvoj dvonožaca, od primata do suvremenog čovjeka. Poneke druge izložbe jednako su fascinantne, poput galerije “Creepy Crawlies” u kojoj ćete susresti tisuće kukaca, pauka, osa i drugih često neomiljenih stvorenja. Jedini živi izložak u muzeju nalazi se upravo u ovoj galeriji; radi se o koloniji mrava s Trinidada koji se hrane gljivicama što rastu na lišću.
Druga impresivna “galerija” u Prirodoslovnom muzeju jest ona posvećena Zemlji; na njezinom početku naći ćete se u mračnoj dvorani na čijim su zidovima iscrtana sazviježđa i planete, a putem do pokretnih stepenica posjetitelja vode skulpture Meduze, Atlasa, Kiklopa i astronauta. “Earth Galleries” je izložba o geološkoj povijesti Zemlje: pokretnim stepenicama uspinjete se na sljedeću razinu – prolazite pritom kroz djelomično stvorenu planetu Zemlju – odakle odmah krećete učiti o vulkanima i potresima. Među popularnijim izlošcima je i simulator potresa u japanskom Kobeu: možete iskusiti kako bi to bilo zateći se u japanskom supermarketu baš u trenutku razornoga potresa.
Geološka povijest planeta – od “Velikog praska” naovamo – tema je cijele ove izložbe o povijesti Zemlje (poseban odjeljak posvećen je geologiji Ujedinjenog Kraljevstva), a ovdje ćete pronaći i uistinu zanimljive izloške poput kamenja, dragog kamenja i kristala koji svijetle uz ultraljubičastu rasvjetu. Vrhunac za ljubitelje dragog kamenja svakako je 17-karatni dijamant vrijedan jedan milijun funta! Dio velike kolekcije meteorita, začudo, ne nalazi se ovdje, već u “biološkom” dijelu muzeja – no svakako ga se isplati pogledati kako biste, primjerice, vidjeli meteorite pristigle na Zemlju s Marsa.
U Darwinovom centru na istraživanjima radi tristotinjak znanstvenika pa postoji realna mogućnost da tijekom vođenog obilaska centra porazgovarate s nekima od njih. U ovom aneksu Prirodoslovnom muzeju izloženi su sačuvani primjerci životinjskog i biljnog svijeta prikupljeni u posljednjih dvjestotinjak godina. (Foto: © Torben Eskerod / Natural History Museum)
Problem s količinom dostupnog prostora za brojne izloške iz pretrpanih skladišta Natural History Museuma pomalo je ublažen otvaranjem Darwinova centra; naime, izlošci iz životinjskog i biljnog svijeta koje je muzej prikupio u posljednjih dvjestotinjak godina – dakle, od Darwina naovamo – smješteni su u ovaj novi centar, aneks glavnoj zgradi muzeja. Dio Darwinova centra možete istražiti sami, no radi se tek o manjem dijelu; za ostatak, najbolje se pridružiti vođenim obilascima centra (koji kreću na turu prilično često) tijekom kojih ćete moći vidjeti i primjerke životinjskih vrsta koji se čuvaju u većim rezervoarima, a povremeno postoji i šansa da o njihovom radu porazgovarate s nekim od više od 350 znanstvenika koji svakodnevno rade u ovom centru. Darwinovu centru posvećen je poseban odjeljak na web stranicama NHM-a pa se i ovdje možete informirati o znanstvenim istraživanjima u centru te tome kako ga posjetiti i najbolje doživjeti.
Natural History Museum jedan je od londonskih muzeja koje većina posjetitelja jednostavno mora vidjeti. Njegov must see status osigurava mu nevjerojatna zbirka s kojom se mogu uspoređivati tek rijetki drugi prirodoslovni muzeji u svijetu, te činjenica da neke od izložaka nećete moći vidjeti na mnogim drugim lokacijama u svijetu. Mnogi su izlošci i prezentacije posve interaktivne te objašnjavaju kompleksne prirodoslovne teme na jednostavan i doslovno svima (pa i djeci) dostupan način, a kako je posjeta muzeju posve besplatna, nećete biti baš ni pod kakvim pritiskom da morate vidjeti što više ili apsolutno sve – uzmite besplatan vodič kroz muzej na samom ulazu i odaberite one “galerije” koje vas najviše zanimaju.
Link: Natural History Museum
Komentari