Ako se prilično dobro snalazite u nekom gradu ili ga dobro poznajete, pregledavanje starih karata grada – u ovom slučaju jedne mape stare više od četiri stoljeća – može biti uistinu vrlo zanimljivo. Jedan od najpoznatijih kartografa iz vremena kraljice Elizabete I., John Norden, ostavio je za sobom niz odličnih karata Londona koje su se u međuvremenu počele smatrati najvjernijim prikazom tudorskog Londona koji nam je ostao na raspolaganju. Nudim vam na analizu i uživanje Nordenovu čuvenu kartu Westminstera iz 1593. u čak dvije verzije, dakako – uz poneki komentar onoga što mi se na ovim kartama učinilo zanimljivim…
Mapa Westminstera, 1593. Djelo Johna Nordena, jednog od najpoznatijih i najboljih kartografa Londona iz vremena Tudora. (Kliknite na fotografiju za veću verziju!)
John Norden najpoznatiji je topograf i kartograf iz vremena vladavine Elizabete I; niti iz jedne druge kartografske radionice nije izašlo toliko preciznih mapa koje bi dokumentirale izgled i topografiju Londona – i naročito Westminstera – u vrijeme Tudora. Gornja mapa nastala je 1593. po narudžbi kraljičina dvora te je objavljena u djelu Speculum Britanniae iste godine; po mišljenju mnogih, nema boljih “slika” tudorskog Londona od onoga što je na svojim mapama crtao Norden.
Niže se nalazi ta ista Nordenova mapa, no ovoga puta u graviranoj interpretaciji; usporedba ove dvije verzije zanimljiva je jer ćete uočiti (dakako, nakon što promotrite obje mape u njihovim većim verzijama) da se način pisanja pojedinih imena ulica, parkova i samog imena rijeke ponešto razlikuje između “čiste” Nordenove verzije i gravure Pietera Van den Keerea.
Mapa Westminstera, 1593. Radi se o praktično istoj mapi no u graviranoj verziji, djelu Pietera Van den Keerea. Uočite ponešto drugačije pisanje pojedinih imena ulica, parkova i same rijeke, Thamys umjesto Thames. (Kliknite na fotografiju za veću verziju!)
Na obje ove Nordenove mape Westminstera iz 1593. može se uočiti nekoliko zanimljivih stvari koje pobuđuju pažnju i zaslužuju pokoji komentar:
- Način na koji je Norden napisao Wesminster - nedostaje slovo t, međutim u Van den Keereovoj graviranoj verziji ono je ponovno ovdje.
- Jeleni u St. James’s Parku (gornji lijevi dio mape, St. James Parke) daju naznačiti da se ovdje plemstvo bavilo i lovom.
- Prostor u samom središtu mape, označen kao Scotlande, također privlači pažnju i pobuđuje znatiželju što nešto škotsko traži u središtu Londona; ovim je zemljištem, naime, raspolagao škotski veleposlanik u Engleskoj te je ono službeno pripadalo Škotskoj. Imajte na umu da za vrijeme života kraljice Elizabete I. Engleska i Škotska nisu još bile ujedinjene pod istom krunom čime je posao škotskog ambasadora u Engleskoj imao smisla – dvije zemlje bit će kraljevski povezane tek krunidbom škotskog Jamesa VI. za kralja Engleske (kao Jamesa I.) nakon smrti kraljice Elizabete a službeno povezane unijom tek 1707. Na području označenom kao Scotlande kasnije je niknulo središte – pogađate – Scotland Yarda.
- Zanimljiv mi je i spelling ulice The Stronde, današnjeg Stranda, čije ime nimalo slučajno podsjeća na njemačku riječ za plažu – nekoć je Temza sezala sve do ovamo. Kad sam već kod starih načina pisanja imena ulica, ima tu još zanimljivosti: primjerice, Mull bank (donji lijevi kut mape) današnji je Millbank, a etimologija ovog imena posve je jasna pa ono svoje korijenje vuče iz riječi za mlin budući da se na ovome mjestu nalazio mlin koji je opskrbljivao svećenstvo Westminsterske opatije.
- Spelling Covent Gardena također je ponešto drugačiji na ovoj mapi: kako se do danas izgubilo n u imenu ovog “Zavjetnog vrta” od ovog izvornog Convent Garden, nekima asocijacija na zavjet i svećenike više i nije prvo što pada na pamet. Međutim, baš kao što se vidi na ovoj mapi, cijelo je to područje u vrijeme kraljice Elizabete I. još uvijek bilo uistinu vrt koji je nekoć pripadao samostanu (no kako su za vladavine Henryja VIII. raspušteni samostani, u vrijeme crtanja ove mape Covent Garden više nije bio u njihovu vlasništvu). Tek će četrdesetak godina kasnije arhitekt Indigo Jones osmisliti planove za suvremeno uređenje Covent Gardena.
- Na mapi je ucrtana bolnica Savoy (označena kao The Savoye), otprilike na današnjem mjestu čuvenog istoimenog hotela; ranije se ovdje nalazila plemićka palača Savoy koja je uništena tijekom seljačke pobune 1381. no Henry VII. na istome je mjestu izgradio bolnicu s pratećom kapelicom.
- U samom središtu mape – tek malo iznad Scotlande - primijetit ćete memorijal s križem; to je lokacija današnjeg Trafalgar Squarea, no ono što se ovdje uistinu nalazilo 1593. kada je nastala mapa bio je Charing Cross (odnosno, kako kaže mapa – Charinge Crosse). Ovo je i danas službeno središte Londona, mjesto od kojega se računaju sve udaljenosti u odnosu na glavni grad. Sam memorijal s križem bio je znak sjećanja na događaj od gotovo točno 300 godina ranije: kada je 1291. umrla prva žena Edwarda I., Eleanora od Kastilje, memorijalna je procesija kretala iz Harbyja kod Nottinghama pa do Westminsterske opatije gdje je i pokopana. Na određenim mjestima duž procesije – na njih 12 – postavljeni su križevi gdje je njezino tijelo bilo izloženo; Charing Cross bio je posljednji takav memorijalni križ prije same Westminsterske opatije.
Neke od ovih zanimljivosti, imena ulica, parkova i mostova, kao i razlike u pisanju njihovih imena, možda će vam biti lakše primijetiti na graviranoj verziji mape budući da je ona malo “čistija” što se samog “rukopisa” tiče te je samim time i čitljivija. A možda primijetite još štogod neobično i drugačije ili vam se zadubljivanjem u mapu razjasni još pokoje ime poznatih današnjih londonskih lokacija…
Komentari