Neobičan i zanimljiv neboder u londonskom Cityju u samo pet godina svojeg postojanja uspio je postati jedna od najprepoznatljivijih londonskih građevina. Sjedište osiguravajuće tvrtke Swiss Re nije dostupno širokoj javnosti, no rijetko koji posjetitelj Londona nije šećući gradom detaljno promotrio zanimljiv i futurističan oblik “The Gherkina”…

Izgradnja ovog nebodera dovršena je 2003. a za svoje je korisnike otvoren potkraj 2004. Prije desetak dana projekt je dobio nagradu kao najbolje izgrađena londonska građevina nakon pet godina od otvorenja. (Foto: © Visit London Images / Britain on View)
Neboder na adresi 30 St Mary Axe u londonskom Cityju nije najviši niti u Londonu niti u Velikoj Britaniji – u glavnome se gradu nalazi tek na petom, šestom mjestu po visini – no nemoguće je pogledom čak i samo preletjeti po londonskoj panorami a da se on u konačnici ne zaustavi i ne “zapne” na građevini koju je projektirao tim okupljen oko proslavljenog Normana Fostera.
Kad god u društvu šećem Londonom – a naročito radi li se o društvu koje nije često u ovome gradu ili se ovdje nalazi tek prvi puta – prije ili kasnije postavi se pitanje “što je ona zgrada tamo?”, uz prst usmjeren prema The Gherkinu. Koliko se ovaj neobičan neboder dobro uklopio u londonsku vizuru najbolje govori i to što je prije desetak dana londonski gradonačelnik Boris Johnson arhitektima iz Fosterova studija predao nagradu za “Najbolje izgrađeni projekt – pet godina nakon realizacije”.
Iako je ovaj neboder otvoren 2004., svoj je neobični nadimak (gherkin je vrsta krastavaca) “pokupio” još krajem prošlog tisućljeća kada su 1999. javnosti prezentirani prvi planovi za njegovu izgradnju. Naravno, nije trebalo mnogo da zbog svojeg falusnog oblika dobije i druge nadimke, posve u skladu s britanskom duhovitošću – Crystal Phallus, zezancija u stilu imena čuvene Kristalne palače s polovice 19. stoljeća, jedan je od takvih nadimaka. Ovaj neboder, visok 190 metara, nalazi se na mjestu koje je bilo praktično posve razoreno bombom koju su ovdje 1992. detonirali pripadnici Irske republikanske armije (IRA) te je tako bio dijelom planova za obnovu ove četvrti.

Podnožje 180 metara visokog "The Gherkina". Službena je adresa 30 St Mary Axe, a u pogledu sa 40. kata, nažalost, nećete moći uživati osim ukoliko vas neka od tvrtki ili drugih korisnika zgrade pozovu ovamo. (Foto: © Visit London Images / Britain on View / Pawel Libera)
Rani planovi zagovarali su postupnu restauraciju originalnih građevina na ovome mjestu, no kada je ubrzo postalo jasno da su one previše oštećene da bi se vratile u izvorno stanje ili da bi se o njihovoj obnovi uopće isplatilo razmišljati, gradski su oci i glavno upravno tijelo londonskog Cityja, City of London Corporation, počeli tražiti druga rješenja i prijedloge za posve nove građevine.
Jedan od prijedloga bila je čak i izgradnja nebodera visokog 386 metara – dvostruko višeg od današnjeg The Gherkina - ali se od toga ubrzo odustalo jer bi bio u neskladu s ostakom Cityja i Londona, grada koji uz izuzetak Cityja nije poznat po visokim neboderima niti za njima ima potrebe. (Tako visok neboder u samom središtu Londona, nedaleko od uobičajenog koridora kojim zrakoplovi prilaze Heathrowu, mogao bi predstavljati i prevelik i nepotreban rizik za zračni promet iznad metropole.) I ovakav se neboder, međutim, za vedroga vremena vidi i s udaljenosti od 32 kilometra: moguće ga je primijetiti čak i iz Windsora!
Ono što je možda čak i važnije od vanjskoga dizajna jest to što je The Gherkin bio prvi “ekološki osvješten” neboder u glavnom gradu, odnosno prvi neboder koji je maksimalno smanjio potrošnju energije i na kojemu su pionirski iskušane određene nove “zelene” tehnologije. Automatski se prozori sami otvaraju koliko je potrebno u tandemu sa sustavom ventilacije, štedeći tako energiju koja bi bila potrošena na air conditioning; procjena govori o uštedi energije na razini od oko 40 posto godišnje. Slično tome, praznine u svakom od katova služe kao prirodne ventilacijske cijevi (svaki kat u tlocrtu izgleda kao cvijet, a kako je svaki sljedeći kat drugačije orijentiran i zarotiran 5 stupnjeva u odnosu na prethodni, stvoreni su i brojni prozračni atriji visine pet katova) dok se više od 24 tisuće kvadratnih metara stakla u obliku dijamantnih prozora kojima je The Gherkin obložen brine za maksimalnu razinu prirodnoga osvjetljenja u unutrašnjosti.

Kontrast između staklenog nebodera zanimljivih kontura i starih građevina na Bishopsgateu i u ulici St Mary Axe vrlo je očit, no i Londončanima i gostima sviđa se "The Gherkin" i način na koji se uklopio u okruženje financijskog središta Londona. (Foto: © Visit London Images / Britain on View / FCO / Lee Mawdsley)
Kada biste se željeli popeti do samog vrha čekao bi vas put dugačak 1037 stepenica (no svakako biste brže stigli nekim od brzih liftova), a kao kuriozitet je zgodno istaknuti i činjenicu da se – unatoč tome što cijela zgrada djeluje zakrivljeno – jedini zakrivljeni komad stakla nalazi na samom vrhu nebodera! Čelična konstrukcija koja čini osnovu ovog nebodera teška je više od 10 tisuća tona te bi se, kada bi se čelične grede poslagale jedna do druge, protegnula do 55 kilometara duljine. Svu tu težinu podnose temelji ukopani 27 metara u zemlju. Zanimljiv geometrijski oblik nebodera ima i svoju potporu u aerodinamici: The Gherkin može jednostavno “smotati” vjetar; vjetar kruži oko njega i stvara minimalan pritisak na samu strukturu, smanjujući prirodno njihanje koje je prisutno kod svih visokih zgrada.
The Gherkin osim svoje službene adrese 30 St Mary Axe nema drugog službenog imena. Budući da je u njemu smješteno osiguravajuće društvo Swiss Re, poneki ga nazivaju i Swiss Re Tower, ali niti tako nikada nije službeno prozvan. Kako se radi o korporacijskom sjedištu, The Gherkin je uglavnom “off limits” i nedostupan javnosti i znatiželjnim posjetiteljima pa mu se oni mogu diviti tek iz daljine. Na četrdesetom, potpuno ostakljenom katu, nalazi se bar za korisnike nebodera, njegove stanovnike i njihove goste pa oni mogu uživati u potpunom panoramskom pogledu na London, s pogledom koji “puca” u svim smjerovima. I 38. i 39. kat namijenjeni su privatnim restoranima do kojih, ponovno, nažalost ne možete ukoliko vas netko u njih ne pozove – ali podatak je zgodan jer se radi o najvišim restoranima u Londonu.
Ono što, ipak, možete učiniti jest prošetati Cityjem i uživati u načinu na koji je moderna, staklom obložena građevina uklopljena u povijesne dijelove Cityja. Snažan kontrast s drugim starim građevinama duž jedne od glavnih avenija Cityja, Bishopsgatea, dodatno naglašava odličnu urbanu interpolaciju koju je Sir Norman Foster sa svojom ekipom vrhunskih arhitekata uspio izvesti u financijskom središtu Londona. Za kraj, još i informacija da je neboder 2007. prodan za nevjerojatnih 600 milijuna funta, što ga je učinilo najskupljom poslovnom zgradom u zemlji!

Panorama Londona posljednjih je pet godina posve nezamisliva bez ovog neobičnog nebodera. Podsjeća li na krastavac, raketu ili metak, ovisi ponajprije o mašti i asocijacijama pojedinaca. (Foto: © Visit London Images / Britain on View / Pawel Libera)



Privlačila je poglede i dok se gradila, prvi put sam bio u Londonu kada je bila napola dovršena. Dizalice su bile montirane na stijenku zgrade pod dosta velikim kutom.
I ja bih tam otišla da vidim te ljepote i zanimljivosti..:(