Danas je u Londonu u čuvenoj i prestižnoj četvrti Chelsea otvoren ovogodišnji Chelsea Flower Show u organizaciji Royal Horticultural Society. U skoro 150 godina povijesti ovog sajma botanike i uređenja vrtova, o čemu sam ukratko pisao u okviru najave ovogodišnje izložbe i pregleda izloženih radova iz ranijih godina, Chelsea Flower Show postao je središnje mjesto na kojemu Britanci – tradicionalno zaljubljeni u savršeno uređenje vrtova – izlažu aktualne ideje i definiraju botaničke trendove za sljedeću godinu, a posjetitelji dolaze iz doslovno svih krajeva svijeta.
Ovo što slijedi jest fotografska šetnja kroz najzanimljivije radove dizajnera i vrtove koji su ove godine izloženi u okviru prostora Kraljevske bolnice Chelsea. Svaki od vrtova, svaka od ideja za uređenje ima svoju priču koja iza nje stoji i koju dizajner pojedinog vrta pokušava prenijeti posjetiteljima, a to šetnju Chelsea Flower Showom i uživanje u pojedinim kreacijama čini zanimljivom! “Običnim” posjetiteljima koji ne dolaze iz cvjećarske industrije ova izložba može dati mnogobrojne ideje koje mogu primijeniti i u vlastitim vrtovima – makar bili i mnogo skromniji od ovih što su izloženi na Chelsea Flower Showu…

Ove se godine obilježava puno stoljeće od ekspedicije kapetana Roberta Falcona Scotta na Južni pol. Njegova je ekspedicija na Antarktiku započela kada je isplovio iz Cardiffa na brodu "SS Terra Nova". Tadašnji je Cardiff, u edvardijansko doba, bio jedno od industrijskih središta Britanije a svoje je bogatstvo mogao zahvaliti ponajprije industriji ugljena u zaleđu tog velškog grada. U gradu su tada postojali brojni sjajno uređeni vrtovi bogatih kuća, a ovaj vrt na ovogodišnjem Chelsea Flower Showu uređen je upravo u tom stilu i služi kao podsjećanje na kapetana Scotta i njegovu ekspediciju tijekom koje je i poginuo. (Foto: © Royal Horticultural Society)

"Karo as" (Ace of Diamonds) naziv je ovog vrta koji istražuje povezanost biljaka i dragog kamenja. Mnoge biljke koje su korištene u ovom vrtu u svojim imenima imaju nazive dragog kamenja ili pak imaju cvjetove u obliku nekog dragog kamena. Središnja platforma u obliku je dijamanta a vrt, gledan odozgo, ima oblik ogrlice u kojemu je ova platforma središnji ukras. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt koji su osmislili Jonathan Denby i Phillippa Pearson potraživši inspiraciju u staništu za ptice uređenom u Rococo stilu u Waddesen Manoru u Buckinghamshireu. Tamošnji je prostor, namijenjen čuvanju ptica u relativnoj slobodi, u izvedbi njihovog vrta prilagođen neformalnoj atmosferi i relaksaciji. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt dizajnera Paula Greena osmislila je mlađa ekipa: svi koji su na njemu radili mlađi su od 25 godina. Poneki od njih sudionici su prošlih stručnih natjecanja WorldSkills, a neki će tek nastupiti kao članovi britanskog tima kada ovo najveće svjetsko natjecanje u specifičnim vještinama dođe u Ujedinjeno Kraljevstvo sljedeće godine. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Profesor Stephen Hawking poslužio je kao inspiracija za ovaj vrt, a glavna je tema - protok vremena. Stoga su dizajneri vrta prikazali tijek vremena kroz evoluciju biljaka pa vrt sadrži neke od najstarijih biljaka na planetu. Neformalna stazica vodi posjetitelje kroz ovu botaničku evoluciju, a zanimljivo je da dio vrta sadrži i mediteranske biljke kakvima trenutačna klima u Velikoj Britaniji još ne bi odgovarala no moći će se ovdje uzgajati u budućnosti ako se klimatske promjene nastave odvijati u današnjem smjeru. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Još jedna fotografija vrta inspiriranog Stephenom Hawkingom, dizajnerice Sue Hayward, s nekim od najstarijih biljaka na planetu. (Foto: © Royal Horticultural Society)

"Waterless Water Garden" naziv je ovog vrta namijenjenog krovovima kuća. Vodeni vrt bez vode svoju inspiraciju crpi iz japanskih Zen vrtova, a na nepostojeću vodu asocira odabir biljaka i materijala; središnja je točka ovog vrta simbolična rijeka koja teče između planina. Polukugle na bijelom šljunku simboliziraju otoke, a skulptura na zidu predstavlja fontanu. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Kada bi pčele nestale s lica svijeta, čovjeku bi ostale samo još četiri godine života - to je osnovna misao koja stoji iza ovog vrta što naglašava važnost pčela u suvremenom ekosustavu. No, njihov broj gotovo nezaustavljivo pada uslijed poljoprivrednih aktivnosti i klimatskih promjena. Pčele tako zbog urbanizacije ostaju bez svojih staništa, a podliježu i mnogim novim bolestima. Ovaj vrt želi pokazati kako se i maleni urbani prostor može urediti tako da bude prijateljski raspoložen prema pčelama te sadrži biljke koje je potrebno odabrati da bi pčele bile sretne i zadovoljne u takvom vrtu. (Foto: © Royal Horticultural Society)

"Svjetlo i boje Alpa" naziv je vrta talijanskih dizajnera Francesca Decembrinija i Daniele Danzi. Oni su bili inspirirani Dolomitima i alpskim reljefima sjeverne Italije. Vrt stavlja naglasak na boje alpskog cvijeća i veliku količinu intenzivnog svjetla koje do njih stiže na velikim visinama. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Svojom površinom od 590 četvornih metara (!) vrt nazvan "Places of Change" najveći je ikada na Chelsea Flower Showu i dvostruko je veći od najvećeg vrta lani, tadašnjeg Eden Projecta! Unutar ovog vrta nalazi se niz tematskih cjelina - poput žitarica i hrane, odmora, medicine i zdravlja, industrije i proizvodnje, te održanja života i okoliša - kroz koje vrt pomoću velikih i malenih iznenađenja pokušava prenijeti svoju poruku u planetu koji se mijenja i o skrivenim blagima koja se mogu pronaći na posve neočekivanim mjestima. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Još jedan detalj iz najvećeg ovogodišnjeg vrta na izložbi, "Places of Change". (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt u stilu onih u Yorkshireu. Središnju poziciju zauzima posuda s jorkširskim rhubarbom koji posjetitelje ovog vrta vodi kroz ovu cijelu botaničku instalaciju. Žlica koja ujedno služi i kao stolica napravljena je rukom od jorkširske hrastovine, a sve u cilju stvaranja neformalne, opuštajuće atmosfere u ovom vrtu čiji je cilj naglasiti originalne jorkširske proizvode i krajolik ove engleske pokrajine. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Ovaj suvremeni vrt Daily Telegrapha inspiriran je putovanjima; u njemu se nalaze biljke mediteranskog, kalifornijskog, meksičkog i čileanskog podrijetla. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt "M i A" drži se tradicionalnog pristupa u planiranju i izradi vrtova. Naglasak kod ovog vrta stavljen je na dugotrajnost i odolijevanje zubu vremena. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Dizajner Robert Myers pripremio je ovaj vrt potaknut istraživanjima britanske organizacije Cancer Research Group. Osnovna je ideja bila istaknuti način na koji ova dobrotvorna organizacija pomaže u otkrivanju razloga, dijagnozi i liječenju raznih vrsta raka, pritom dajući tračak nade onima koji boluju od ove opake bolesti. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt dizajnera Paul Herveya-Brookesa stavlja naglasak na bioraznolikost. Bioraznolikost se službeno definira kao varijacija u broju živih bića koja žive u nekom ekosustavu. Ovu su godinu Ujedinjeni narodi (UN) proglasili Međunarodnom godinom bioraznolikosti, a ovaj bi nas vrt tako sve trebao potaknuti da zelene površine i ostala zelena mjesta ne doživljavamo samo kao mjesto za relaksaciju i odmor već i kao dom za bogatu, raznovrsnu floru. Brookesov vrt naglašava činjenicu da je odličan dom i za druge vrste, poput kukaca. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt dizajnera Darrena Sainesa, "Naturally Norway", inspiriran je čarobnim norveškim pejsažom i tamošnjom florom. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt "L'Occitane" nazvan je po poznatom proizvođaču kozmetičkih proizvoda: dizajner James Towillis prilikom osmišljavanja vrta nadahnjivao se pejsažem Provanse i izvornom vizijom koja je Oliviera Baussana potaknula da osnuje L'Occitane. Ta je kozmetička tvrtka, tradicije dulje od 30 godina, pokrovitelj ovoga vrta. (Foto: © Royal Horticultural Society)

"Go Modern" vrt je već nagrađivanog dizajnera Jamiea Dunstana i predstavlja neobavezno, ugodno mjesto za opuštanje uz pretežno mediteranske biljke. Vrt je vlažan i voda se zadržava u njemu no kako bi se unatoč tome omogućilo biljkama da rastu i da se razvijaju, Jamie je osmislio sustav odvođenja viška vode pomoću prirodnog kamena i posebne zemlje. Gornjem se dijelu vrta može pristupiti kroz ovu uzdignutu drvenu šetnicu. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Još jedan vrt pretežno mediteranske inspiracije s elementima turskog uređenja vrtova. Prevladava brončana boja biljaka i snažan miris mediteranske flore. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Dizajnerice Jane Owen i Ann-Marie Powell osmislile su za svoj prvi nastup na Chelsea Flower Showu nešto uistinu posebno: ovako bi izgledao dom jedne obitelji u prašumi. U izradi ovog vrta djelomično su sudjelovale žene Kameruna koje žele skrenuti pozornost na loše stanje u kojemu se prašume nalaze. Vrt svoju inspiraciju vuče iz britanskih vrtova kakvi su nastajali u 18. stoljeću a koji su morali imati svoju priču, svoj narativ koji bi izražavao određena mišljenja - često i politička ili posve osobna. Priča ovog vrta govori o promjenama koje nastaju usred djelovanja lovaca, nezakonite sječe drveća ili ilegalnog rudarenja u prašumama. U ovom se vrtu nalaze i mnoge biljke koje bi inače mogle poslužiti kao hrana autohtonim ljudskim zajednicama koje žive u prašumama, no takvih je biljaka u stvarnosti sve manje. (Foto: © Royal Horticultural Society)

"Sustainable Highland Garden", održivi vrt visočja, primjer je vrta kakav bi mogao cvasti i prosperirati u Škotskom visočju. Naglasak je na održivosti i maksimalnom korištenju obnovljivih izvora energije, te kombiniranju tradicionalnih vještina dizajniranja vrtova s modernim zahtjevima koji se nameću - a bez negativnog utjecaja na krajnji dojam. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt Tima Fowlera stavlja naglasak na probleme disleksije i poteškoće koje djeca zbog toga imaju tijekom obrazovanja. Vrt je posvećen fondu Dyslexia Research Trust i njihovom istraživanju drugačijeg načina na koji mozak obrađuje informacije kod disleksičnih pojedinaca - a taj je postupak zasnovan na bojama, naročito plavoj i žutoj kojih u ovome vrtu ima dosta. Jedan prolaz kroz zid kojim je vrt pregrađen dodatno je djelomično zatvoren knjigama te na taj način ukazuje na prepreku koja disleksičnim osobama otežava redovno obrazovanje. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt "Joy Forever" osmišljen je za one koji vole uživati u miru i tišini svojeg lijepo uređenog vrta ali nažalost nemaju dovoljno vremena da bi se posvetili brizi o njemu. Naslonjač i vanjski kamin stvaraju u ovom vrtu kućnu atmosferu i dojam gotovo kao da se nalazite u sobi na otvorenom. U slučaju biljaka radi se uglavnom o zimzelenim vrstama kojima je potrebno minimalno održavanje tijekom godine. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Vrt naziva "Christian before Dior" inspiriran je Diorovim djetinjstvom i njegovom ljubavlju prema cvijeću i dizajnu, što su elementi koji su bitno utjecali na njegove kasnije kolekcije mirisa. Dior je već s 15 godina dizajnirao vrtove u svojem gradu Granvilleu u francuskoj Normandiji. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Mark Grego dizajner je ovog vrta kojime se na Chelsea Flower Showu ponovno predstavlja udruga "The Childrens Society". Radi se o suvremenom vrtu u kakvome bi rado uživala bilo koja današnja obitelj. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Inspiracija ovom vrtu jest modna industrija. Avangarda i pionirski rad dizajnerice tekstila Sonie Delauney (1885. - 1979.) poslužili su kao nadahnuće za ovaj vrt koji kombinira definirane geometrijske oblike s prirodnim elementima i tako stvara zanimljiv i uzbudljiv konačni dojam. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Prvi malezijski vrt pune veličine ikad izložen na Chelsea Flower Showu. Posjetitelji vrta doživjet će atmosferu koju stvara rijetka i Europljanima nepoznata flora malezijskog arhipelaga. (Foto: © Royal Horticultural Society)

Baš sam ti neki dan htio predložiti da ubaciš Facebook like button
ko da si me čuo si ga ubacio
Great minds think alike
i napravit ću to čim nađem neki koji mi se sviđa i koji može biti lijepo usklađen s ostatkom sajta…
Dodan je baš jučer, tj. kasno sinoć. Imao sam određene tehničke poteškoće koje sam morao riješiti prije toga. Zbog jedne skripte i widgeta Facebook nije htio “vući” članke (s podnaslovom, naslovom itd.) niti se povezati za potrebe Like buttona, ali sad je sve OK nakon malo petljanja i prilagodbi. Znam, trebao bih dodati još neki reTweet button