Romantična priča o legendarnom kralju Arturu i njegovim vitezovima okruglog stola već stoljećima zaokuplja maštu djece i odraslih širom svijeta i sasvim je sigurno najpoznatija britanska legenda ikad – možda joj konkurira tek ona o Robinu Hoodu. Nakon nedavnih iskapanja u engleskom gradu Chesteru, britanski povjesničari i arheolozi sada tvrde ne samo da su pronašli lokaciju poznatog okruglog stola oko kojeg su se vitezovi okupljali prije bitaka kako bi čuli što kralj ima za reći, već i da je lokacija rimskog amfiteatra u Chesteru ujedno i Arturov dvor koji je idealiziran u mnogim legendama – dakako, čuveni Camelot…
Kralj Artur i vitezovi okruglog stola na srednjovjekovnoj gravuri. Do srednjega je vijeka legenda o kralju Arturu već u velikoj mjeri bila romantizirana pa je sada, nakon stoljeća i stoljeća predaje priče s koljena na koljeno, već prilično teško dati odgovor na osnovno pitanje: je li kralj Artur postojao i tko je on uistinu bio.
Povjesničari još uvijek pokušavaju utvrditi koliko je istine a koliko mašte i romantiziranih detalja u legendama o kralju Arturu pa više od svega žele doći u poziciju iz koje će moći odgovoriti je li najpoznatiji britanski vitez uistinu postojao te, ako jest, na kojem je stvarnom povijesnom liku temeljena ova legenda. Čini se, ipak, da su britanski povjesničari ovih dana došli korak bliže razrješavanju barem nekih dijelova priče o kralju Arturu: tvrde, naime, da su pronašli lokaciju na kojoj je bio smješten čuveni okrugli stol oko kojega je kralj Artur okupljao svoje vitezove prije bitaka.
Okrugli je stol prvi puta opisan u zapisu iz 1155. no sam Artur i njegovi vitezovi, ukoliko su uistinu postojali, koristili su se njime mnogo stoljeća ranije pa se taj opis ne može smatrati posve relevantnim jer ne potječe iz istog perioda. Ovaj je komad namještaja (pri čemu “komad namještaja” gotovo da zvuči ponižavajuće kada se priča o tom čuvenom stolu!) postao jednim od glavnih simbola tog viteškog reda, barem u legendi koja se prepričava već gotovo tisućljeće i pol. Sama forma okruglog stola podrazumijeva da su svi koji za njime sjede posve jednaki, iz čega ujedno izvire i jedna od glavnih poruka same legende.
Svježi rad povjesničara, međutim, baca posve novo svjetlo na “činjenice” koje su nam znane iz svih ovih priča i legendi: okrugli stol kralja Artura navodno uopće nije bio uobičajeni stol koji biste smatrali dijelom namještaja i za kakvim biste ručali ili večerali već se radilo o velikoj konstrukciji od kamena i drva za koju je istovremeno moglo sjesti čak tisuću ljudi – a možda i više! Povrh svega, koliko god svojim kružnim oblikom implicirao jednakost, za ovakvim bi okruglim stolom plemstvo sjedilo u prvim redovima dok bi “obični” ljudi sjedili na kamenim klupama podalje od vanjskog ruba stola; to bi značilo da su i za “najpravednijim” stolom određena pravila i društvene norme i dalje vrijedili.
Vizualizacija koja pokazuje kako je za svojih najboljih dana (i prije povlačenja Rimljana iz Britanije) mogao izgledati nedavno pronađeni amfiteatar u Chesteru, a za kojega se sada pretpostavlja da bi mogao biti i lokacija Arturovog čuvenog dvora, Camelota. Ovako velike amfiteatre Rimljani su rijetko gradili sjeverno od Alpa. Kliknite na ilustraciju za veću verziju. (Ilustracija: © English Heritage, Julian Baum)
Najvjerojatnijom lokacijom okruglog stola kralja Artura ovi povjesničari smatraju nedavno otkriven rimski afiteatar u Chesteru, gradu u engleskoj pokrajini Cheshire. Iskapanja na području ovog amfiteatra – vjerojatno jednog od najvećih sjeverno od Alpa – traju pod vodstvom English Heritagea već nešto više od dvije godine, a povjesničari i arheolozi sada tvrde da Arturov čuveni dvorac Camelot nije bio namjenski izgrađena utvrda već da su se Artur i njegovi vitezovi poslužili ostacima rimskih građevina, uključujući i spomenuti amfiteatar u Chesteru, kako bi u njima smjestili svoj viteški red.
Ako je Artur uistinu smjestio svoj dvor i viteški red upravo u ovom napuštenom rimskom amfiteatru, to ne bi bilo nimalo čudno jer teorija koja najviše “drži vodu” pretpostavlja da je Artur bio rimski general koji je nastavio živjeti na području Britanije nakon povlačenja Rimljana s ovog otoka u 5. stoljeću. (Odatle, ujedno, i poveznica kralja Artura s Hrvatskom.)
Povjesničari se nadaju kako su baš ovih dana ispravno “smjestili” Arturov Camelot u današnji Chester jer im je svih ovih godina nedostajao upravo drugi grad koji bi bio znan pod nadimkom “Grad legija”. U tim je gradovima Artur vodio svoje dvije najveće bitke a jedini drugi grad koji se može podičiti tim nazivom jest St. Albans u pokrajini Hertfordshire. Kako su baš u ovom amfiteatru tijekom nedavnih iskapanja otkriveni kamen za pogubljenje i drveni spomenik posvećen kršćanskim mučenicima, povjesničari su zaključili da bi upravo Chester mogao biti lokacija Arturovog Camelota i okruglog stola. Naime, u jednom od prvih pisanih zapisa o Arturu iz 6. stoljeća (a što je mnogo bliže pretpostavljenom Arturovom dobu od kasnijih zapisa!) svećenik Gildas pisao je o “Gradu legija i spomeniku mučenicima unutar njegovih zidina”, pa se čini kako ovaj opis odgovara upravo Chesteru…
Komentari