Preminuo Krsto Cviić

Danas je u Londonu u 81. godini, nakon kratke ali teške bolesti, preminuo hrvatski i britanski novinar, politički pisac, komentator i ekonomski analitičar Krsto Cviić. Bio je dugogodišnji novinar BBC-ova World Servicea i uglednog tjednika The Economist, a kao ekonomski i politički analitičar fokusiran na međunarodne odnose učinio je mnogo za promociju hrvatskih težnji za neovisnošću potkraj osamdesetih i početkom devedesetih godina – u trenucima kada je službena britanska politika bila vrlo nesklona takvom rješenju problema na području bivše Jugoslavije.

Krsto Cviić preminuo je danas u Londonu u 81. godini života. (Foto: Lider)

Krsto Cviić – odnosno Chris ili Christopher, kako se predstavljao u Britaniji – rođen je 3. listopada 1930. u Adžamovcima nedaleko Slavonskog Broda. Nakon školovanja u Zagrebu, gdje je diplomirao germanistiku, već 1954. seli u London u kojem provodi cijeli ostatak svoga života.

Od samoga je početka svojih britanskih dana radio kao novinar i urednik, najprije u BBC-ovom World Serviceu gdje je kasnije bio i zamjenik ravnatelja Europske službe na engleskom jeziku. Paralelno s radom na BBC-u studirao je i diplomirao međunarodne odnose na Londonskoj školi ekonomije i političkih znanosti (London School of Economics and Political Science).

Većinu svoje novinarske karijere, od 1969. do 1990, proveo je u uglednom tjedniku The Economist kao dopisnik za središnju i ističnu Europu. Baveći se međunarodnim odnosima, više od deset godina bio je i znanstveni suradnik u Kraljevskom institutu za međunarodne odnose (Royal Institute of International Affairs) koji često savjetuje britansku vladu u pogledu međunarodnih političkih pitanja, a kasnije – do 2007. – bio je i politički savjetnik EBRD-a, Europske banke za obnovu i razvoj. Često se javljao kao londonski dopisnik mnogih hrvatskih medija, uključujući dakako i Poslovni dnevnik gdje je bio član redakcijskog kolegija.

Cviić je učinio mnogo za Hrvatsku, hrvatsku zajednicu u Velikoj Britaniji te općenito za bolje razumijevanje težnji hrvatskog naroda za neovisnošću u britanskoj javnosti i političkim krugovima osamdesetih i devedesetih godina. Krajem osamdesetih uspio je pridobiti podršku tada još uvijek aktualne britanske premijerke Margaret Thatcher i bivšeg vođe britanskih laburista, Michaela Foota (koji je također preminuo ove godine) – a sve to u trenucima kada je propaganda one druge strane u Velikoj Britaniji već prilično aktivno zagovarala opstanak Jugoslavije i branila svoje interese.

Oboje ovih uglednih britanskih političara početkom devedesetih godina javno su podržali hrvatske želje za neovisnošću, tada kada službena britanska politika i dalje nije bila sklona ovakvom rješenju pitanja na području bivše Jugoslavije. Michael Foot bio je, naprotiv, vatreni zagovornik međunarodne vojne intervencije protiv JNA i srpskih postrojbi kojom bi se na vrijeme zaustavio rat.

Zbog podržavanja i promocije hrvatske želje za neovisnošću te sustavnog lobiranja, Cviić je u nekoliko navrata bio u sukobu s pojedinim predstavnicima tadašnje službene britanske politike poput Paddyja Ashdowna, čije je izvlačenje famozne “Tuđmanove salvete” s navodnim nacrtom podjele Bosne i Hercegovine prozvao obavještajnim trikom. Istovremeno, Cviić je bio vrlo kritičan prema Franji Tuđmanu i ostalim liderima novonastalih zemalja regije, čije je neiskustvo u vođenju država kritizirao u svojim knjigama. On je autor knjiga Remaking the Balkans (objavljena u dva izdanja, 1991. i 1995.), Pogled izvana (1994.) te, zajedno s koautorom Peterom Sanfeyem, Jugoistočna europa – od konflikata do suradnje (2008).

Unatoč protivljenju države kao vlasnika, odnosno određenih ministara koji tome nisu bili skloni, početkom devedesetih godina uspio je uvjeriti BBC da dotadašnju zajedničku jugoslavensku redakciju World Servicea početkom devedesetih zamijeni s tri odvojene – hrvatskom, slovenskom i srpskom.

Za svoj je rad u Velikoj Britaniji i analizu područja središnje i istočne Europe bio odlikovan i viteškim redom O.B.E. (Order of the British Empire). U Hrvatskoj je bio član Savjeta za vanjsku politiku Predsjednika Republike, dr. Ive Josipovića.

Volio bih da o Krsti Cviiću mogu napisati i koju riječ više osim ovih biografskih i ponešto drugih informacija koje se mogu pronaći širom weba, no nažalost, premda sam rado pročitao njegove komentare i intervjue s njim, nisam ga osobno poznavao. Želio sam ga u nekom trenutku zamoliti i za intervju na ovim web stranicama – plan se odužio i odgodio nekoliko puta zbog mojeg nedostatka vremena – no za to, nažalost, sada više neće biti prilike.