Jedan od najpopularnijih londonskih muzeja – Science Museum – svojoj će bogatoj kolekciji zanimljivih izložaka s područja znanosti i tehnologije dodati još jedan stalni: kompletan sadržaj radionice iz podruma Jamesa Watta, pokretača industrijske revolucije.
Ilustracija koja prikazuje Jamesa Watta tijekom njegovih istraživanja koja su dovela do znatnog poboljšanja učinkovitosti parnog stroja, omogućivši njegovu masovnu primjenu.
Industrijska revolucija krenula je u 18. stoljeću iz Birminghama, a najpoznatiji član “Lunarnog društva” i začetnik industrijske revolucije bio je upravo James Watt. Koliko je Watt bio značajan za napredak Velike Britanije možda najbolje govori to što je bio prvi inženjer koji je zaslužio svoj spomenik u Westminsterskoj opatiji, a da njegovo nasljeđe ne blijedi niti danas pokazat će i nova novčanica od 50 funta na kojoj će se naći zajedno sa svojim birminghamskim kolegom i poslovnim partnerom Matthewom Boultonom. (U Birminghamu se nalazi i spomenik njihovom “Lunarnom društvu”.)
Kada je Watt 1819. umro, podrum njegove kuće zaključan je i u njega više nitko nije kročio dugi niz godina. Sav sadržaj podruma jednog od najvećih izumitelja modernog doba ostao je tako netaknut i sačuvan sve do 1924. kada je u cijelosti – i to baš u cijelosti, uključujući ulazna vrata, prozore, podne daske i više od 6500 predmeta koji su se u Wattovu podrumu nalazili – preseljen u londonski Science Museum. Sada će, po prvi puta, sadržaj radionice i laboratorija Jamesa Watta postati dijelom stalnog postava ovog muzeja – posve prikladno, budući da velik dio prizemlja u ovom muzeju već zauzimaju Wattovi parni strojevi koji su uvelike promijenili svijet.
Slika britanskog slikara Jonathana Pratta iz 1889. prikazuje radnu sobu Jamesa Watta.
Među tih nekoliko tisuća predmeta koji su pronađeni u Wattovu podrumu poneki su uistinu zanimljivi i raritetni: bit će izložena prva kružna pila na svijetu, potom Wattov tiskarski stroj namijenjen kopiranju pisama (preteča fotokopirnog stroja!) kao i uređaj koji je po prvi puta omogućio standardizaciju veličine kovanog novca, a kojega je Watt napravio po narudžbi za kraljevsku kovnicu novca – The Royal Mint. Upravo je spomenuti Boulton koristio taj Wattov parni stroj za izradu kovanica za proizvodnju svih britanskih kovanica 1797.
Jedan od ključnih izložaka u “Wattovom podrumu” bit će i njegov model kondenzatora iz 1765. Taj je kondenzator bio najznačajnije poboljšanje parnog stroja još otkako ga je izumio Thomas Newcomen jer je omogućio povećanje njegove učinkovitosti i pokretanje cijele industrijske revolucije; stoga ga se s pravom smatra jednim od najznačajnijih predmeta u povijesti strojarstva i inženjerstva. Što je najzanimljivije, kondenzator je potpuno neprimjećen ležao ispod Wattova radnog stola dugi niz godina – pronađen je kada je radionica već bila preseljena u londonski muzej, 1960, te je njegova svrha ostala upitnom još nekoliko godina dok nisu provedena istraživanja kojima je utvrđena njegova prava namjena.
Posjeta Science Museumu (web), koji sada uključuje i “Wattov podrum”, i dalje ostaje besplatna, baš kao što je to slučaj i s mnogim drugim odličnim muzejima u Londonu.
Komentari