Iako je ova knjiga Phila Strongmana u hrvatskom prijevodu i izdanju Naklade Ljevak objavljena još 2007., naslov je ponovo aktualiziran prigodnom obljetnicom. Naime, ovoga se proljeća obilježava 35 godina od munjevitog proboja Sex Pistolsa, čime je započela priča o punku, trendu koji će u godinama koje su slijedile temeljito izmijeniti sadržaj i formu kako britanske, tako i svjetske glazbe!
O punku, trendu koji je sredinom sedamdesetih rock glazbi vratio energiju i jednostavnost napisana je poprilična hrpa materijala. Čega sve tu nema – od životopisa glazbenika koji su stvarali taj zvuk, preko djela utemeljenih na kronološkoj osnovi, zatim onih koja u prvi plan postavljaju pravce i stilove, pa sve do socioloških studija o punkerskoj subkulturi. Iz tog šarolikog društva izdvaja se knjiga Pretty Vacant: Povijest punka autora Phila Strongmana.
Iako je u prvom redu riječ o razmatranju punka kroz prizmu karijere Sex Pistolsa ili, još preciznije, njihove interakcije sa menađerom i idejnim tvorcem sastava, Malcolmom McLarenom, Strongman je izbjegao zamku pisanja još jednog u nizu životopisa, kakav je, primjerice, Engleski snovi Jona Savagea. Istina, Povijest punka uobličena je u biografsko ruho, no ne predstavlja golo nizanje činjenica o suradnji McLarena i Sex Pistolsa koje bi samo sebi bilo svrha, već je to temelj na kojem autor gradi složeniji mozaik glazbenih i socijalnih stremljenja na početku druge polovice britanskih sedamdesetih.
"Pretty Vacant: Povijest punka" objavljena je na hrvatskom jeziku 2007. u izdanju Naklade Ljevak.
Interesantan je i sam koncept ove knjige – Strongman ju je uobličio u formi dugosvirajuće gramofonske ploče, ključnog glazbenog medija u vremenima koja su prethodila dominaciji kompaktnih diskova.
Povijest punka tako je podijeljena u dva ključna dijela koja autor naziva “A” i “B” stranom, a svaka se od ove dvije simbolične strane longplejke opet dijeli na poglavlja koja figuriraju kao skladbe na istoj. “A” strana – Punk: Avangarda u ilegali – priprema teren upoznavajući čitatelja sa duhom vremena u kojemu punk nastaje, navodeći dotadašnje životne puteve Malcolma McLarena te budućih članova Sex Pistolsa, no također postavlja i širi okvir, definirajući stanje tadašnje britanske glazbene scene koja je sredinom sedamdesetih zapala u samodopadnost i elitizam.
Nekadašnji se lučonoše klubske scene, bendovi poput Pink Floyda, Yesa ili Led Zeppelina transformiraju u tzv. dinosauruse, glazbena imena miljama udaljena od konzumenta na kojeg u konačnici ciljaju. Rasprodane turneje, preproducirani albumi i često trocifreni iznos funti nužan za posjet koncertu nekog od spomenutih jest sve ono što rock nikad nije trebao predstavljati. Svjesni takvog stanja, predstavnici mladih snaga odlučuju popularnu glazbu vratiti na mjesto njenog ishodišta – u klub, prostor u kojeg je moguće ući besplatno ili uz simboličnu naknadu, te uz pivo poslušati pjesme koje govore o istinskim i svima zajedničkim problemima, kao što su nezaposlenost, nasilje, ljubavni problemi, klasne razlike i slično.
Istina, taj novi trend, nazvan punk, tipičan je britanski fenomen, no i laiku je jasno da se nije pojavio sam od sebe, isključivo kao reakcija na postojeće stanje. Stoga Strongman priličan broj stranica posvećuje tada već postojećim i etabliranim imenima na sceni, koja su svojim djelovanjem raskrčili put punk rocku, jer korijeni tog buntovnog i energičnog zvuka sežu u drugu polovicu šezdesetih kada su na drugoj strani Atlantika sastavi poput Velvet Undergrounda, MC5 ili Stoogesa izveli prvu uspješnu pobunu protiv establišmenta.
Bilo je praktički nemoguće da jedan tako iskren i žestoki krik ostane nezapažen, pa se još tijekom 1976. u Londonu, a zatim i ostatku Britanije pojavljuju bendovi namjera i zvuka sličnih onima Sex Pistolsa – dovoljno je spomenuti The Clash, Buzzcocks ili UK Subs. Štoviše, sami će Pistolsi postati popularni u tolikoj mjeri da iznos od 50.000 funti, koliko je težio njihov ugovor sa kompanijom EMI Records, i ne izgleda toliko basnoslovan. No, to je već doba prve komercijalizacije punkerske ideologije, što nas polako dovodi do drugog dijela knjige, ili, slikovitije rečeno, “B” strane ploče.
Izdavanje prvog albuma (Never Mind the Bollocks, here are the Sex Pistols!), pripadne turneje i sve češće pojavljivanje benda na koricama vodećih glazbenih časopisa imaju neizbježnu nuspojavu u vidu slave te punjenja bankovnih računa. Pomalo ironično, kultni će sastav platiti danak onim “vrijednostima”protiv kojih se u pionirskim danima zdušno borio. Iako i dalje nastoje zadržati poziciju vječnih autsajdera, primjerice provokativnim tekstovima kao što su God save the Queen ili Anarchy in the UK, jasno je da Sex Pistols postaju samo djelić u glomaznom mehanizmu glazbene industrije, a slična sudbina nije zaobišla i ostale ratnike sa prve punk linije, poput The Clasha i The Jama.
Strongman detaljno analizira i tzv. post punk, odnosno naslijeđe proizašlo iz prvog punk vala, koje je vremenom postalo dominantna struja. Uz osvrte na neke lokalne scene, od kojih se zasigurno izdvajaju ona manchesterska i birminghamska, autor prati sudbine McLarena i članova Pistolsa, dakle prvoboraca britanskog punka, ne libeći se konstatirati kako je u konačnici njihov projekt možda i izdao početničke ideale, no u korist većeg cilja, jer, htjeli mi priznati ili ne, od 1976. više ništa nije isto na globalnoj glazbenoj sceni. Svi novi trendovi poput new wavea, grungea, brit-popa, neovisno o svojem pozivanju na neko starije naslijeđe imaju svoje uporište upravo u punku, i apsurdno je uopće pomišljati kako bi rock izgledao da sredinom sedamdesetih nekoliko cockney probisvjeta nije diglo svoj glas protiv onoga ćemu će se vrlo brzo i sami prikloniti!
Ovaj široki osvrt koji je, kao što rekoh, znatno više od tipičnog životopisa jednog sastava završava tridesetogodišnjim jubilejem. Pomalo neočekivano, ta je obljetnica početkom 2006. obilježena mjesecom punka, i to ni manje ni više nego u Selfridgesu, robnoj kući koja uz Harrods u londonskim okvirima predstavlja sam vrh konzumerizma. Imamo li zatvoren krug i što je McLaren (koji je nažalost umro 8. travnja 2010.) želio poručiti takvim izborom – to nećete iščitati na stranicama ove zanimljive i vrijedne knjige koja samo naizgled prati karijeru jednog sastava, a u biti pripovijeda cjelovitu priču o punku i njegovim globalnim posljedicama.
No, to i nije bila namjera Phila Strongmana. U svojoj Pretty Vacant: Povijesti punka, on je iznio nešto drugo: istinu da je punk rock žestoko uzdrmao temelje britanskog i svjetskog rocka, te pronašao svoje mjesto od suncem što se očituje u stvaralaštvu svakog glazbenog sastava koji se pojavio nakon te legendarne 1976. godine!
Pretty Vacant: Povijest punka
327 stranica, tvrdi uvez
Autor: Phil Strongman
Izdavač: Naklada Ljevak, 2007.
ISBN: 978-953-178-890-8
Cijena: 169 kn
Komentari