Alexander Scrymgeour, 12. grof od Dundeeja – odnosno, jednostavnije, lord Dundee – konzervativni je političar koji sjedi u britanskom Domu lordova od 1983. Ono što ga čini zanimljivim nama u Hrvatskoj jest činjenica da je lord počasni konzul Republike Hrvatske u Škotskoj te da je tijekom proteklih petnaestak godina imao prilike promatrati put Hrvatske prema Vijeću Europe i Europskoj uniji. Kako ovih dana boravi u Hrvatskoj, “uhvatili” smo ga nakratko da bismo mu postavili nekoliko pitanja o njegovu radu i trenutačnim odnosima Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva. Tajming je svakako bio prigodan: premijerka Kosor susrela s britanskim premijerom Cameronom u Londonu prošlog petka, baš na dan kad je Hrvatska dovršila svoje pregovore s Europskom unijom…
Lord Dundee ovih dana boravi u Hrvatskoj zajedno sa svojim kolegama, britanskim parlamentarcima.
Razgovaramo svega nekoliko dana nakon što je hrvatska premijerka baš u društvu Davida Camerona u Londonu dočekala vijest o dovršetku pregovora Hrvatske i Europske unije. Tom je prilikom rekla kako je “Britanija bila stroga ali pravedna”. Biste li rekli da je to dobra ocjena dosadašnjih odnosa tih dvaju zemalja, naročito s obzirom na tijek hrvatskih pregovora s EU, ali i primjedbe koje su se povremeno mogle čuti oko nedostatka britanske podrške Hrvatskoj?
Mislim da je ono što je premijerka Kosor izjavila vrlo dobra procjena naših dosadašnjih odnosa, kao i da sada postoje vrlo dobri odnosi između moje zemlje, Ujedinjenog Kraljevstva, i Hrvatske. Premijer Cameron daje snažnu podršku Hrvatskoj i uistinu želi vidjeti Hrvatsku u Europskoj uniji u vremenskim okvirima koje je najavio predsjednik Europske komisije, José Manuel Barroso, dakle u srpnju 2013.
Podrška Hrvatskoj u Britaniji dolazi i s drugih razina; tamo vodim parlamentarnu skupinu britanskog parlamenta koja se bavi Hrvatskom. Povremeno dolazimo u Hrvatsku i razgovaramo s našim hrvatskim kolegama, saborskim zastupnicima, s kojima ću se vidjeti i ovog tjedna – što je naročito dobar tajming s obzirom na prošlotjednu objavu vezanu uz Hrvatsku i Europsku uniju. Pokušavamo bolje povezati britanske parlamentarce i saborske zastupnike iz Hrvatske ne bi li razmjena informacija i suradnja na parlamentarnoj razini bila još bolja, naročito sada kada je izvjesan vaš ulazak u Uniju.
Nakon godina za koje bismo s pravom mogli reći kako odnosi Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske možda i nisu bili onakvima kakve bi mnogi od nas priželjkivali, biste li rekli da je prošlotjedna poruka Davida Camerona ohrabrujuća u smislu daljnjih odnosa? Gdje smo sada, po vašem mišljenju?
U pravu ste – odnosi su dosad mogli biti i bolji. Imao sam sreće što sam kao član britanskog parlamenta mogao napraviti jedan mali dio posla i pomoći koliko sam mogao da ti odnosi budu bolji. Svjestan sam toga da su naši odnosi mogli brže napredovati i postati boljima brže nego što se to dogodilo, no zbog ovih ili onih razloga, to se nije tako brzo dogodilo te je ipak na kraju zahtijevalo određeno vrijeme. No, ipak mislim da je uistinu važno to što u ovom času možemo reći da su odnosi Hrvatske i Ujedinjenog Kraljevstva dobri i produktivni.
Pokušajmo ostati u pozitivnom tonu: možete li istaknuti dobre strane odnosa ovih dviju zemalja? Premda su britanske investicije u Hrvatsku zasad rijetke a gospodarska razmjena nije na naročito visokoj razini, možda nije toliko poznato da u nekim drugim sferama postoji vrlo dobra suradnja, poput primjerice obrazovanja…
Akademska suradnja vrlo mi je bliska i njoj sam prilično mnogo posvećen kao počasni konzul Hrvatske. U mojem gradu, Dundeeju, često volimo koristiti izraz town and gown koji simbolizira usredotočenost grada na njegovu akademsku zajednicu i sinergiju civilnog društva (town) i akademskih institucija (gown). Nešto slično sada pokušavamo napraviti između dva grada – Dundeeja i Zadra – gdje su već postojale određene povijesne veze koje sada želimo obnoviti na korist oba ta grada i to je jedan od najnovijih projekata na području akademske suradnje dviju zemalja.
S tim smo projektom tek započeli, no obje strane vrlo su zainteresirane za projekt akademske suradnje. Baš sam nedavno bio u Zadru, razgovarao sam s gradonačelnikom i rektorom sveučilišta, a slične sam razgovore s gradonačelnikom i predstavnicima akademske zajednice imao i u Dundeeju. Mislim da već vrlo brzo krećemo s uspostavljanjem prvih veza i prvim zajedničkim projektima Zadra i Dundeeja.
Ipak, što je s gospodarskom suradnjom? Britanci su otkrili našu obalu i dolaze u sve većem broju, no je li u ponekim političkim i gospodarskim krugovima Hrvatska još uvijek pomalo nepoznata zemlja?
Lord Dundee u devedesetima je bio član tročlanog povjerenstva koje je nadgledalo put Hrvatske prema Vijeću Europe, a danas je počasni konzul Hrvatske u Škotskoj.
Možda zemljopis nije jača strana nekih mojih zemljaka, ali posljednjih godina uspješno nalaze put do jadranske obale i, koliko čujem, ovdje su vrlo dobro primljeni i vraćaju se kući zadovoljni. No, šalu na stranu, uložit ćemo dodatni značajan trud da britanskim tvrtkama pokušamo objasniti neke od prednosti ulaganja u hrvatsko gospodarstvo – jasno je da u tome trenutačno prednjače neke druge zemlje, no sada kada je Hrvatska čvrsto pozicionirana barem na britanskoj turističkoj mapi, bit će lakše fokusirati se i na gospodarsku suradnju.
Kako ste postali naš počasni konzul u Škotskoj? Prilično rano ste se upoznali s našom zemljom nakon njezina osamostaljenja u devedesetima, zar ne?
Da, i velika mi je čast što kao počasni konzul mogu predstavljati Hrvatsku u Ujedinjenom Kraljevstvu. U devedesetima sam bio član radne skupine Vijeća Europe čiji je zadatak bio ulazak Hrvatske u tu organizaciju, a moj je posao bio da, uz kolege iz Nizozemske i Finske, tijekom tri godine nadgledam razvoj tih pregovora. Tada sam, ranih devedesetih, imao prilike promatrati put Hrvatske prema pravoj demokraciji uz razvoj svih važnih elemenata koji ju čine, poput slobode tiska, neovisnog pravosuđa i demokratskih izbora. Nakon tri godine bili smo sretni što smo u travnju 1996. mogli dati preporuku da Hrvatska postane punopravnom članicom Vijeća Europe, što je i postala u studenom te godine. Gledano izvana, mnogo ste učinili od trenutka kada ste počeli pregovarati o članstvu u Vijeću Europe pa do danas.
Pratite vijesti iz Hrvatske pa ste zasigurno primijetili da, barem prema istraživanjima javnog mnijenja, podrška građana ulasku u EU fluktuira: čas je iznad 50 posto, čas ispod. Zbog čega mislite da je važno da Hrvatska postane punopravnom članicom Unije?
Možda bi bilo pomalo drsko da ja, ovako sa strane kao autsajder, komentiram to treba li Hrvatska biti članicom Europske unije ili ne, ali takav je put Hrvatske prirodan i ja ga zapravo nikada nisam dovodio u pitanje. Hrvatska, jednostavno, pripada europskom civilizacijskom nasljeđu i krugu, imate visok standard i način razmišljanja i ophođenja u potpunosti je europski. Ulazak u Europsku uniju povoljno će se odraziti i na razvoj civilnog društva i na razvoj same političke sfere. Ovih se dana u Hrvatskoj planiram susresti s predsjednikom, saborskim zastupnicima i predstavnicima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, te sam siguran da će i tu biti mnogo govora o razlozima zašto je Hrvatska zaslužila biti dijelom Europske unije.
Budući da dolazite iz Škotske, kao i da ste pretkraj osamdesetih bili glasnogovornik britanske vlade za škotska pitanja, moram vas pitati što mislite o nedavnoj pobjedi Škotske nacionalne stranke (SNP) na lokalnim izborima i njezinom osvajanju parlamentarne većine u Edinburghu. Kako sada izgleda put Škotske u budućnost? Je li referendum o daljnjoj devoluciji i eventualnoj neovisnosti sada izgledniji? Gdje biste voljeli vidjeti Škotsku za deset, dvadeset godina?
Volio bih da Škotska ostane u Ujedinjenom Kraljevstvu. Možda će neki reći da je sljedeća izjava kontradiktorna, ali podržavam trenutačnu škotsku upravu u Edinburghu i Alexa Salmonda kao lidera Škotske nacionalne stranke koja sada ima parlamentarnu većinu – unatoč tome što ova stranka kao cilj ima potpunu neovisnost Škotske. Mislim da se takva potpuna neovisnost Škotske ipak neće dogoditi i da je prosječan škotski glasač previše mudar i oštrouman da ne bi oprezno sagledao sve posljedice jednog takvog koraka prije nego što izađe na eventualni referendum. Mojim je sunarodnjacima jasno da će gospodarski faktori, ekonomski rast i razvoj kao i konkretna dobit za njih uvijek govoriti u prilog ostanka Škotske u nekom obliku zajednice u okviru Ujedinjenog Kraljevstva, stoga mislim da će takva odluka s vremenom i prevagnuti.
Komentari