Kako bi proslavio tristotu obljetnicu rođenja Ruđera Boškovića, londonski The Royal Society organizirao je malenu prigodnu izložbu njegovih rijetkih djela i manje poznatih rukopisa koji su javnosti rijetko dostupni, s posebnim naglaskom na to kako je rad ovog dubrovačkog znanstvenika iz 18. stoljeća utjecao na britanske znanstvenike. Bošković je, naime, prilikom svojeg prvog posjeta Londonu odmah primljen u The Royal Society. Izložba je već otvorena i može se pogledati do 15. veljače 2012.
Ruđer Bošković bio je u Londonu 1760. te je odmah primljen u prestižno znanstveno društvo, The Royal Society.
Ruđer Bošković rođen je 1711. u Dubrovniku no većinu je radnog vijeka proveo u Italiji; prvi je puta posjetio London 1760. kao član diplomatske misije te je odmah primljen u The Royal Society, ugledno znanstveno društvo koje se možda može smatrati i najprestižnijim takvim u svijetu. (Ono je osnovano čak stotinu godina prije Boškovićevog posjeta, 1660.)
Iako je u Londonu proveo vrlo kratko vrijeme, Bošković je ostao doživotni dopisni član uglednog društva a njegova su znanstvena djela potaknula i britanske znanstvenike iz tog vremena, kao i one u desetljećima koja su slijedila, na daljnja istraživanja.
Kao neki na koje je Bošković svojim radom svakako utjecao spominju se Joseph Priestley, Humphry Davy i J. J. Thompson, no možda je najpoznatije ime Michael Faraday, engleski znanstvenik koji je nastavio raditi na principima Boškovićeve atomske teorije kada je proučavao elektromagnetska polja.
Izložba rijetko izlaganih Boškovićevih djela ostaje otvorena u The Royal Society u Londonu do 15. veljače sljedeće godine a moguće ju je posjetiti samo u sklopu vođenog obilaska, stoga je nužna i prethodna najava. Za više informacija, posjetite web stranice ovog znanstvenog društva. Pa, nađete li se u Londonu u naredna dva mjeseca, zašto kao kuriozitet ne biste posjetili upravo izložbu rijetkih dijela jednog od najznačajnijih hrvatskih znanstvenika?
Usput, kad smo već oko sredine 18. stoljeća, možda je zgodno podsjetiti kako je tih godina jedan britanski arhitekt boravio u Splitu te se, inspiriran Dioklecijanovom palačom, vratio u London i projektirao jednu od najznačajnijih londonskih građevina toga doba. O tome smo već pisali.
Komentari