Turing u Science Museumu

Od ovoga pa do lipnja sljedeće godine, londonski Science Museum priredit će najveću izložbu računala i drugih artefakata koji su vezani uz život engleskog znanstvenika Alana Turinga, pionira računalne znanosti. Njegov utjecaj na informatiku prisutan je i danas, a da nije bilo Turingovog revolucionarnog razbijanja šifri u tajnom kompleksu Bletchley Parka, Drugi svjetski rat možda bi potrajao i mnogo dulje…

Njemački stroj za šifriranje, Enigma, u verziji s četiri rotora i s dodatnim displejem za operatora koji uređajem rukuje. Enigme je 1939. napravila njemačka mornarica te su njome tijekom Drugog svjetskog rata šifrirane poruke od posebno velike važnosti i izuzetne osjetljivosti. "Razbijanje" njemačkih kodova stvorenih Enigmom predstavljalo je značajan uspjeh saveznika i velik trijumf kriptoanalitičara koji su ovim potezom presudno utjecali na rasplit bitaka u sjevernom Atlantiku, praktički onesposobljavajući njemačke podmornice. Jedna od posljedica "razbijanja" Enigme bio je i nastanak "Colossusa", prvog digitalnog elektroničkog računala. Ovaj primjerak Enigme koji se čuva u Science Museumu korišten je za šifriranje diplomatskih poruka u Švicarskoj, nakon Drugog svjetskog rata. (Foto: © Science & Society Picture Library)

Odličan londonski muzej znanosti, Science Museum, planira povodom stote obljetnice rođenja Alana Turinga otvoriti jednogodišnju izložbu pod nazivom “Život i nasljeđe Alana Turinga” (Alan Turing’s Life and Legacy). Alan Turing jedan je od pionira suvremene informatike a ova izložba trebala bi na jednom mjestu okupiti dosad najveći broj izložaka vezanih uz njegov život i rad; u Science Museumu kažu kako se ovakva kolekcija izložaka dosad nije mogla vidjeti pod jednim krovom. Turingov utjecaj na informatiku i računalnu znanost osjeća se, naravno, i danas, a da sa svojim timom kriptoanalitičara u “Postaji X” u Bletchley Parku nije bio tako uspješan u dešifriranju poruka koje su Nijemci kodirali pomoću čuvenog stroja Enigma, Drugi svjetski rat možda bi potrajao i koju godinu dulje.

Portret Alana Turinga, snimljen 29. ožujka 1951. (Foto: © NPL Archive, Science Museum)

Osim što će se posjetitelji izložbe moći upoznati s Turingovim radom u Bletchley Parku, bit će izloženo i računalo Pilot ACE koje je ovaj znanstvenik razvio u ranim pedesetim godinama 20. stoljeća – radilo se tada o najbržem računalu na svijetu koje je, između ostaloga, 1954. korišteno i za analizu dijelova putničkih mlaznih zrakoplova Comet koji su se tih godina učestalo rušili, naizgled bez razloga. Turingovo računalo Pilot ACE nije korišteno samo za rješavanje ove zagonetke, već ga je i kemičarka i nobelovka Dorothy Hodgkin koristila za analizu molekularne strukture vitamina B12 i inzulina.

Naravno, posjetitelji ove posebne izložbe u Science Museumu imat će prilike vidjeti i čuvenu njemačku Enigmu, stroj za šifriranje koji je stvorio toliko mnogo glavobolja Turingovim kriptoanalitičarima prije nego što su uspješno “probili” kod, kao i neke od preostalih dijelova Turingovih elektromehaničkih računala nazvanih bombe, a koja su korištena prilikom razbijanja Enigminih kodova. Tih je računala napravljeno više od 200, svako je težilo više od tone i bila su u konstantnom pogonu u Bletchley Parku sve dok nisu uspješno odradila posao za koji ih je “profesor”, kako su Turinga zvali obavještajci u vojsci, i izgradio.

Iako se Turing smatra jednim od najznačajnijih Britanaca u povijesti, njegova sudbina prilično je tužna te završava samoubojstvom 1954. u nerazjašnjenim i kompleksnim okolnostima čiji su dio svakako i optužbe za homoseksualnost te drastične mjere kemijske kastracije koje su mu bile nametnute. Ova će godina svakako biti prilika za pokoji detaljniji članak o Alanu Turingu i njegovom djelu, a izložba koju ovim člankom najavljujemo otvara se u londonskom Science Museumu 21. lipnja i ostaje otvorena do lipnja 2013.

Računalo Pilot ACE, prvi puta upogonjeno 1950, najstarije je elektroničko računalo opće namjene u Britaniji i jedno od prvih koje je moglo pohranjivati programe. Napravljeno je u National Physical Laboratoryju (NPL) u Middlesexu 1949. i 1950. a bilo je temeljeno na ranijem i mnogo većem računalu kojega je između 1945. i 1947. napravio sam Alan Turing, nazvanog jednostavno ACE. Jedno je računalo Pilot ACE stajalo oko 42 tisuće funta, ali je već do 1954. generiralo više od 240 tisuća funta prihoda od onih koji su bili zainteresirani za njegove računalne kapacitete: od aeronautičkih inženjera pa do vojne industrije koja ga je koristila za analizu putanja bombi. (Foto: Science & Society Picture Library)